Čovječanstvo je ušlo u doba koje naučnici nazivaju "antropocen", odnosno u epohu "koju oblikuju ljudi".
Nakon 12.000 godina "holocena", ušli smo u period koji karakteriše potpuni uticaj čovjeka na okolinu.
Naučnici podržavaju ovu tezu uz obrazloženje da su ljudi postali geološka snaga na planeti i da je epoha u kojoj živimo zaista drugačija.
U mnogim naučnim radovima ističe se ocjena da na Zemlji, u njenoj 4,6 milijardi godina dugoj istoriji, bilo koja vrsta nije imala uticaj kakav danas imaju ljudi.
Pobornici teze o "antropocenu" tvrde da ovo doba ne obilježavaju samo klimatske promjene, već i nestanak ozonskog omotača.
Tu je i poremećaj u kruženju azota i fosfora, promjene u okeanima, zatim hemijska sredstva koja izazivaju endokrine poremećaje, sječa šuma...
Jedna od stvari oko koje se stručnjaci ne slažu jeste - kada je počeo "antropocen"?
Neki smatraju da je novo doba počelo sa industrijalizacijom i upotrebom atomske bombe.
Tokom 2014. godine objavljeno je više od 500 naučnih radova u kojima se sadašnje vrijeme naziva "antropocen".
O njemu je prvi govorio Paul Kroucen, nobelovac koji je 1995. dobio nagradu za hemiju za rad o ispitivanju ozonskih rupa.
"Mi mijenjamo Zemlju. Nema sumnje, vidio sam iz svemira" - ističe i astronaut DŽon Grensfild, koji je osam puta bio u misiji u kosmosu.
On tvrdi da nema mjesta na Zemlji na kojem nije uočljiv čovjekov uticaj.
