Učesnici "Beogradskog kontrapunkta", dvodnevnog susreta uglednih savremenih pisaca iz svijeta i Srbije, usvojili su na kraju razgovora "Beogradsku izjavu" u kojoj su se saglasili da kultura ima šanse da učini svijet boljim, izjavio je ministar kulture i informisanja Srbije Vladan Vukosavljević.

On je u završnoj riječi ocijenio da je "Beogradski kontrapunkt", u kojem su učestvovali austrijski pisac Peter Handke, kineski pisac Ju Hua, ruski pisac Zahar Prilepin, srpski pisac Milovan Danojlić, francuski pisac Frederik Begbede i srpski režiser Emir Kusturica, uspio u svojoj namjeri i da je donio niz interesantnih uvida u pitanja koja se tiču kulture, globalno i lokalno gledano.

Kako je istakao Vukosavljević, mnoga su pitanja postavljena, na neka su dati odgovori, na neka nisu, a negdje su započeti konstruktivni i kvalitetni dijalozi.

"Ocjena svih učesnika je da je kultura bila velika tema tokom dva dana u našem gradu, da su o njoj govorili ljudi iz cijelog svijeta, sa svih meridijana, veoma ugledni važni pisci, visoki intelektualci i da su pitanja kulture, kulturne politike i značaja kulture u savremenom svijetu i književnosti bile teme razgovora", izjavio je Vukosavljević.

On je rekao da je događaj okončan dokumentom oko koga su se, kako je naveo, svi složili da ga potpišu i ukazao da je "Beogradska izjava" ohrabrujuća u pogledu pretpostavke i uvjerenja da kultura ima šanse da ovaj svijet učini boljim, što je i bio osnovni smisao skupa.

"Za mene lično najveći zaključak je da kulturi treba dati šansu i da je kultura možda posljednje utočište zdravog razuma i pozitivnog ohrabrenja, koje ljude može i da spaja i uči da se bolje razumiju. Kultura jeste muzika koja se čuje iznad buke ratova i zveckanja oružjem", zaključio je Vukosavljević.

Kineski pisac Ju Hua zahvalio se na pozivu da učestvuje u "Beogradskom kontrapunktu" i uporedio ga sa pjevanjem hora u kome "ljudi pjevaju u različitim tonalitetima, ali napreduju u istom pravcu".

U "Beogradskoj izjavi" pisci su naveli da su došli u Beograd na simboličnoj granici svijetova u težnji da im razgovor bude sadržajna razmjena i prožimanje i da potreba za susretima uvažava pojedinačne razlike i različita nasljeđa.

Kako su naveli, kultura zna da istina o čovjeku i vremenu nema samo jednu stranu i da ne osuđuje, nego nastoji da razumije.

"Danas, vrtlog visokotehnologizovane epohe potpiskuje na marginu nekada nesporne kulturne težnje. Zaoštravaju se odnosi među narodima, a poravnava kulturno obilje svijeta. Razaranja su i fizička i duhovna, a nosioci može svoje interese poturaju kao neupitne vrijednosti", navodi se u "Beogradskoj izjavi".

Kako je zaključeno u Izjavi, globalni površni stil života, koji se danas nameće kao jedini moguć i prihvatljiv, pretvara ljudsku zajednicu u biomasu pogodnu za brzu mentalnu obradu i preradu.

Pisci su istakli da, ako se u nečemu mogu svakako složiti, to je da stvaralaštvo ne trpi nametnute, oktroisane istine i ograničenja ma odakle oni dolazili.

"Mimo drugih podjela i razlika koje su neizbježne, kultura mora da doprinese višedimenzionalnosti svijeta. Treba da pomogne osvešćenju pojedinca klonulog pod epohalnim pritiskom", ocijenili su pisci.

Napominjući da je kultura izraz zapitanosti i odgovornosti, pisci su zaključili da svijet ne počinje od juče, niti će trajati samo za našeg trajanja.

"Kultura od razlika pravi bogatstvo kontrapunkta, a ne metež sukoba. Svaki razumijevajući razgovor čini korak u smjeru takvog osviješćenja. MI taj mali korak ovdje činimo", navodi se u "Beogradskoj izjavi".

(Srna)