Hrvatski novinar Drago Pilsel ističe da bi Katolička crkva u Hrvatskoj i BiH trebalo da sačini dokument u kojem bi se pokajala za zločine ustaša i osudila ustaški režim.

"Nosim teret moralne krivice i kao pripadnik Crkve bih bio za to da se moja Crkva pokaje", naglašava Pilsel za Srnu.

On smatra da bi taj dokument trebalo da bude sličan onom koji su 2000. godine donijeli argentinski biskupi, koji su se izvinili građanima Argentine zato što su 1976. godine podržali vojnu diktaturu u toj zemlji.

Pilsel napominje da "nije baštinik krivice koja je krivične prirode, ali da dijeli moralnu krivicu kao Hrvat".

"Katolička crkva u Hrvatskoj i ona u BiH dužni su nama građanima, kao i potomcima žrtava i predstavnicima manjinskih organizacija da se izvine na način na koji je filozof Karl Jaspers 1946. godine govorio o njemačkoj moralnoj krivici", navodi Pilsel.

On naglašava da je nadbiskup vrhobosanski Ivan Šarić (koji je tokom Drugog svjetskog rata podržavao ustaški režim Ante Pavelića i istrebljenje Srba i Jevreja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj) - zločinac, te da je morao da pobjegne u Španiju, gdje je umro, jer bi ga ubili partizani.

Pilsel smatra da, sa svoje strane, treba da se pokaje i Srpska pravoslavna crkva "u ime onih sinova SPC koji su izdali Jevanđelje i počinili zločine".

On naglašava da je u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj bilo nekih pokušaja ograđivanja od ustaštva, te da je postojao dokument koji su svi biskupi, na čelu sa pokojnim kardinalom Franjom Kuharićem, potpisali i objavili 1. maja 1995. godine.

To pismo je, kaže Pilsel, objavljeno povodom 50 godina od završetka Drugog svjetskog rata, a u njemu postoji osuda ustaškog zločina.

Pilsel podsjeća da svakog petka, sedmicu prije katoličkog Uskrsa u župi u mjestu Jasenovac, gdje redovno dolazi pravoslavni zapadno-slavonski vladika Jovan, bude osuđen ustaški režim i da to radi i Požeška biskupija.

"Biskupi zagrebačke metropolije kolektivno su bili u Jasenovcu, ali, nažalost, nisu došli do Bogdanovog `Kamenog cvijeta` (spomenika u Jasenovcu). Dakle, nije da Katolička crkva nije osudila ustaški režim. Mnogo puta pojedinačno su biskupi to učinili", rekao je on.

Pilsel je naveo da, ipak, nedostaje dokument cijelog episkopata u Hrvatskoj, sličan onom koji su argentinski biskupi proizveli 2000. godine, kada su se, pritisnuti od tadašnjeg pape Jovana Pavla Drugog, izvinili za to što je Argentinski episkopat 1976. godine podržao vojnu diktaturu, koja je prouzrokovala hiljade žrtava.

"Biskupi u Argentini, na čijem čelu je bio Stanislav Karnić, porijeklom Hrvat, na jedan kvalitetan način su se izvinili ne samo za saučesništvo u diktaturi, nego i za neke druge prestupe Katoličke crkve", napominje Pilsel.

Povodom namjere Katoličke crkve u Hrvatskoj da u mjestu Zrin, kod Siska, podigne spomen-bistu Alojziju Stepincu, on kaže da toga u Hrvatskoj ima više i da je prošle godine u Osijeku takođe podignut spomenik Stepincu.

Pilsel napominje da Katolička crkva u Hrvatskoj Stepinca ne smatra kontroverznim, mada to u Srbiji mnogim ljudima smeta, ali da je to legitiman čin za Katoličku crkvu, jer je za nju Stepinac blaženi.

On podsjeća da postoji nekoliko župa u Hrvatskoj koje su posvećene "blaženom Alojziju Stepincu".

Pilsel, koji je u Beogradu prisustvovao skupu povodom Dana beogradskog Muzeja žrtava genocida, smatra da Stepinac neće tako brzo biti kanonizovan.

Drago Pilsel, koji je rođen u Argentini, kaže za sebe da je iz ustaške paradigme postao antifašista, te da mu je djed bio ustaša iz Zagreba i saradnik Gestapoa, kao i prijatelj Ante Pavelića, koji je njegovog djedu odlikovao 1942. godine u Sarajevu.

On objašnjava da su njegova baka i porodica pomogli Paveliću da pobjegne u Salcburg od sovjetske vojske, a da mu je otac sa 19 godina bio Pavelićev tjelohranitelj u Argentini.

Pilsel je ispričao da se vratio u Hrvatsku, te da ga je njegov otac, četvrti dan po povratku, zamolio da ga odvede u Jasenovac da se pokloni jasenovačkim žrtvama.

(Srna)