Sunčani proljetni dani izmamili su sve napolje, pa i pčele. A one su u košnice već donijele prvi nektar i polen sa cvjetova. Ni pčelari ne miruju. Provjeravaju svaku košnicu, stanja društava, i još štošta. Košnice je pregledao i pčelar iz Brčkog Milan Dragičević. Kaže polako se pirpema za dane koje dolaze.

"Ono što je najbitnije da se sad uradi, kao prve neke mjere, to je higijena pčelinjaka, higijena košnica, da se pregledaju stanja u košnicama, da se vidi da li imaju sve matice. Koje nemaju da se ta društva saniraju. Bolesti ako se pojavljuju sad je najlakše sanirati, sad je najlakše uraditi testiranje na bolesti. Tu američku trulež koju imamo sad je najjednostavnije uraditi i proširivanje legla pored toga. Ja sam mlad pčelar, pa često me kolege starije kritikuju, ali ja bih rekao da nije dobro stanje što se tiče zdravlja pčela u Brčko distriktu i uopšte u BiH. U odnosu na Hrvatsku i Srbiju jako malo se vodi računa o zdravlju pčela. Što s tiče tog dijela koji pčelari mogu", rekao je pčelar Dragičević.

Milan napominje da lošem zdravlju pčela, pa čak i izumiranju doprinose i nemarni voćari, ratari, povrtlari. Najviše upotrebom pesticida u pogrešno doba dana.

"Svi profesionalni voćari svjesni su da njima pčele koriste, a ne da im koriste. On ako pršće u nevrijeme pčela će doći, neće oprašiti i on je badava prsko. Pčela ga neće oprašiti, vratiće se u košnicu, zaraziće svoje pčele, svoju koloniju i doći će do umiranja. Profesionalni voćari znaju o čemu se radi. Nisu oni toliki problem koliko mali, nesavjesni, takozvani vikend voćari. On dođe samo jednu trešnju da opršće u podne kad je lijepo vrijeme, kad je ona u punom cvijetu, i može jedan pčelinjak kompletan da ubije", istaka je mladi pčelar iz Brčkog.

A da se to ne bi desilo, potrebna je bolja saradnja između pčelara i voćara. Diplomirani inženjer voćasrtva Dragiša Dragičević podsjeća da se zbog nesavjesnog korištenja pesticida u Brčkom već jednom desio pomor pčela prije desetak godina, i to u jugozapadanom dijelu distrikta, te da dvije sezone poslije toga pčele nije bilo u voćnjacima. Zato poručuje voćarima da slušaju savjete stručnjaka.

"Takođe važno je napomenuti da 20 posto pčelinjih društava od 2006. nestaje u Evropi. Da bi smanjili pomor pčela i nestajanje pčela na našem području, najvažnije je pridržavati se dobre poljoprivredne prakse ili GAP-a, koja podrazumijeva pravilno rukovanje i primjenu pesticida, to jeste zaštitnih sredstava u voćarstvu i pravilno rukovanje sa alatima. Savjet za voćare i vinogradare je da izaberu zaštitna sredstva koja su manje toksična za pčele. Zatim, da tretman pesticidima vrše poslije 17 časova kada je najmanji let pčela. Tako da možemo najmanje štete nanijeti lokalnom pčelaru uz obavezno najavljivanje svakog tetiranja u voćnjaku lokalnom pčelaru da bi smanjili štete u pčelinjacima", istakao je Dragiša Dragičević, diplomirani inženjer voćarstva.

"Ovaj savjet rijetko koji voćar posluša, pa tretiranje uredno najavi komšiji pčelaru. To je trenutno najveći problem nas pčelara", kazao je naš sagovornik sa početka priče. Nada se da će se i to promijeniti i svijest poljoprivrednika probuditi, jer samo tako, napominje, možemo spriječiti uništavanje prirode i svih blagodati koje nam je dala.