Kako da odaberete odijelo, kakve se čarape nose uz odijelo, i kojih pravila bi trebalo da se pridržavate u vezi sa zakopčavanjem odijela? Evo šta bi trebalo da znate, da se ne obrukate.

Odijelo ne čini čovjeka, ali utiče na utisak koji ostavljamo. U odijelu, svaki muškarac može biti zgodan, ali samo ako umije da izabere odgovarajući model i ako se pridržava nepisanih pravila u vezi sa nošenjem odijela. Evo šta bi trebalo da znate.

Najvažnije je da odijelo savršeno prati liniju tijela, ne smije biti ni knap ni preveliko, i ako tu omanete, neće vam pomoći ni ako o svim ostalim detaljima vodite računa.

Kada kupujete odijelo, pazite dakle na veličinu. Naramenice sakoa treba da legnu tačno na ivicu ramena. Ako prelaze ivicu - potreban vam je manji broj ili drugačiji model.

Rukavi treba da se završavaju tik kod zglobova.

Sljedeće o čemu treba da razmišljate je boja. Za poslovne prilike, prikladna su tamnosiva, teget, tamnoplava i crna odijela.

Braon i bež odijela ne treba da nosite na poslu.

Generalno, u odijelu tamnije boje ostavljate utisak obrazovanog profesionalca, pa to imajte u vidu kad kupujete odijelo, piše "Biznis insajder".

Kaiš birajte tako da odgovara boji cipela, neka bude kožni sa diskretnom šnalom, srednje širine.

Ako nosite odijelo, potrebne su vam dokoljenice. Iako vam to možda zvuči smiješno, dokoljenice su jedine čarape u kojima ste sigurni da vam se kad sjednete neće vidjeti gola cjevanica, a to je jedan od većih promašaja koji može da vam se desi.

Dakle, dokoljenice, po mogućstvu od merceriziranog pamuka (fino, vrlo tanko tkanje), za nijansu tamnije od odijela.

U džepovima sakoa ima mjesta samo za novčanik, mobilni telefon, penkalo ili dobru hemijsku olovku, maramicu i koju vizit-kartu. Ako džepove natrpate sitnicama, izgledaćete neuredno.

Cipele moraju biti savršeno očišćene, a ako niste sigurni šta je dovoljno dobro, trebalo bi da možete da se "ogledate" u njima. Kad postignete taj nivo sjaja, možete da prestanete s glancanjem.

A sad, malo o dugmićima

Ako sako ima tri dugmeta, treće se NIKAD ne zakopčava. Za ova pravila oko dugmadi i zakopčavanja, odgovoran je, između ostalih i britanski kralj Edvard VII, koji je vladao početkom 20. vijeka.

U to doba, nosila su se odijela s dvorednim kopčanjem ili tradicionalna trodelna jahaća odijela, s prislukom. I, muškarci su da bi im bilo udobnije posljednje dugme na prsluku otkopčavali.

Prvo odijelo s jednorednim kopčanjem pojavilo se 1906. godine, a treće dugme bilo je ispod struka tako da je moralo da bude otkopčano, zbog jahanja, na primjer. Osim toga, odijela su bolje i izgledala s otkopčanim posljednjim dugmetom.

Edvardu VII nije se dopadalo kako izgleda kad je prvo dugme zakopčano, pa je počeo da nosi odijela sa otkopčanim prvim dugmetom, i to je ubrzo ušlo u modu. Treće dugme, kralj je ostavljao otkopčano u znak sjećanja na tradicionalni način nošenja jahaćih odijela, i tako smo stigli do toga da se na sakou zakopčavalo samo drugo dugme.

Danas, većina odijela sa jednorednim kopčanjem ima samo dva dugmeta. Po pravilu, u tom slučaju zakopčava se samo prvo dugme.

Ako odijelo ima tri dugmeta, zakopčava se samo srednje, jer tako silueta bolje dolazi do izražaja.

I, još jedna stvar: UVIJEK otkopčajte sako prije nego što sjednete, i UVIJEK zakopčajte srednje (ili prvo, ako ih ima samo dva) dugme kad ustanete.

Dakle, ako na odijelu imate dva dugmeta, zakopčavate samo prvo.

Ako su tu tri dugmeta, ponekad možete zakopčati prvo, uvijek zakopčajte drugo i nikad ne zakopčavajte treće.

Ako je prilika manje formalna, sako može biti i sasvim otkopčan.

(Mondo)