Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Goran Mutabdžija otvorio je danas u Užicu izložbu Arhiva Republike Srpske "Željeznice u Kraljevini Jugoslaviji" autora Verice Stošić i Bojana Stojnića, savjetnika Arhiva Republike Srpske.

On je istakao da projekat gradnje željeznica Jugoslavije svjedoči o tehnološkom i kulturološkom, kao i opštecivilizacijskom razvoju.

"Željeznice su uvijek imale ulogu kohezionog faktora. One svjedoče i o tome da su Užice i Sarajevo bili povezani... Putovali smo ovim prugama i bili smo daleko više fokusirani jedni na druge. Da li su ekonomski, ili neki drugi razlozi učinili da te pruge više nema?", rekao je Mutabdžija na ceremoniji u užičkom Istorijskom arhivu.

On je istakao da je potrebno graditi nove mostove.

"Mi danas želimo brze pruge koje će nas vezati sa Srbijom, želimo da do nas taj dah modernizacije ne dolazi više sa Zapada, već sa Istoka, iz Srbije, da bismo jačali kohezione faktore i ekonomske potencijale", rekao je Mutabdžija.

Mutabdžija se nada da će ova izložba podstaći na razmišljanje o vezama unutar našeg naroda i kreiranju ambijenta u kojem će svi više biti fokusirani na ekonomski i kulturni potencijal.

Govoreći o saradnji Srpske i Srbije u oblasti kulture, on je istakao da je od suštinskog značaja što je potpisan Sporazum o međukulturnoj saradnji, kojim su data široka ovlašćenja direktorima institucija da sklapaju ugovore.

Na skupu su govorili direktor užičkog Istorijskog arhiva Vesna Prljević i direktor Arhiva Republike Srpske Dušan Popović, koji je naglasio da je ova izložba dokaz da sporazum o saradnji, koji su potpisali Istorijski arhiv Užice i Arhiv Republike Srpske 2005. godine, nije samo slovo na papiru.

"Ovo je naša treća izložba u Užicu. Naše ustanove mogu poslužiti za primjer drugim institucijama kako se Srbija i Republika Srpska sarađuju u oblasti kulture", rekao je Popović.

Jedna od autora izložbe Verica Stošić istakla je da je povod za izložbu bila činjenica da je u jednom malom mjestu između Bosanskog Novog i Kostajnice već potkraj Otomanske imperije začeta ideja o gradnji prve željezničke pruge normalnog kolosijeka na relaciji Dobrljin - Banjaluka, kao pokušaj da se šira regija uključi u proces industrijalizacije.

Ona je istakla da je izložba posvećena periodu od 1918. do 1941. godine kada je željeznički saobraćaj doživio veliku ekspanziju na prostorima bivše Jugoslavije.

"Bogatstvo dokumenata dalo nam je mogućnost da vidimo kako je ta industrijalizacija tekla i koliko je bila značajna, ne samo za to vrijeme nego za čitav poslijeratni period do početka sedamdesetih godina prošlog vijeka kada se pojedine pruge gase", rekla je ona.

Izložbu je realizovao tim stručnjaka Arhiva Republike Srpske, Arhiva Jugoslavije, Arhiva BiH i Željezničkog muzeja.

Postavka sadrži 523 eksponata i podijeljena je na devet poglavlja koja se odnose na stanje željezničkog saobraćaja zatečeno 1918. godine, perspektive, statistike, odnos države prema željezničkim radnicima, ukupan razvoj i način realizacije tog razvoja.

Osim građana Banjaluke i Krajine, izložbu su imali priliku da vide i mnogi građani Budimpešte, gdje je bila izložena na željezničkoj stanici.