Povodom najavljenog početka izgradnje Pelješkog mosta, ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović uputio je pismo ministru mora, saobraćaja i infrastrukture Republike Hrvatske Olegu Butkoviću, u kojem ga obavještava o postojanju pravnih smetnji za izgradnju mosta.
Pismo je upućeno i na adrese predsjednika Evropske komisije Žan Kloda Junkera, visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federike Mogerini, evropskog komesara za proširenje Johanesa Hana, kao i visokog predstavnika u BiH Valentina Incka, te šefa Delegacije Evropske unije u BiH Lars-Gunara Vigemarka.
"Ukoliko vaše ministarstvo, odnosno nadležni organi i tijela Republike Hrvatske nastave obavljati aktivnosti u pogledu izgradnje Pelješkog mosta unilateralno, sa žaljenjem vas moram obavijestiti da će Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine biti prinuđeno, u skladu sa svojim nadležnostima, pokrenuti aktivnosti izlaska Bosne i Hercegovine iz Ugovora o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a prema odredbama člana 22 stav 3 pomenutog ugovora, te će se pristupiti jednostranom proglašenju suverenih prava Bosne i Hercegovine prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravu mora, putem posebnog normativnog akta, a kako su to uradile sve bivše jugoslavenske zemlje koje izlaze na Jadransko more. Takođe, u kasnijoj fazi nije isključeno i da se zaštita prava Bosne i Hercegovine na moru, prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravu mora, zatraži pred nadležnim pravosudnim instancama, u skladu s relevantnim odredbama međunarodnog prava", naveo je Osmanović.
Inače, član 22. stav 3 Ugovora o državnoj granici sa RH nalaže da svaka strana ima pravo da izađe iz ugovora, te da poništenje stupa na snagu šest mjeseci nakon što jedna strana obavijesti drugu o tome.
Istakao je da je na nivou Diplomatske komisije za identifikaciju, označavanje i održavanje granice između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske u junu 1999. godine usaglašen prijedlog Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Sastavni dio ovog prijedloga činila je mapa s 86 geodetskih karata u razmjeru 1:25.000 na kojima je ucrtana, odnosno identifikovana granična linija. Prijedlog Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, zajedno s mapom grafičkih priloga, parafirali su ovlašteni predstavnici izaslanstava obje države, a kao svjedoci ovaj su prijedlog parafirali i predstavnici OHR-a koji su pratili cjelokupan proces rada.
"Državna komisija za granicu Bosne i Hercegovine uputila je početkom jula 1999. godine navedeni ugovor u daljnju proceduru, davanje ratifikacije u Parlamentarnoj skupštini BiH, a s obzirom na to da je u članu 23 istog utvrđeno da taj ugovor stupa na snagu na dan prijema posljednjeg pisanog obavještenja upućenog diplomatskim putem kojim ugovorne strane obavještavaju jedna drugu da su ispunjeni uslovi predviđeni njihovim unutrašnjim zakonodavstvom za stupanje na snagu tog ugovora. Ugovor o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisali su na međudržavnom nivou 30. jula 1999. godine predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović i predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman", ističe Osmanović.
(klix.ba)
