Nakon što je sinoć u Sarajevu propao još jedna pokušaj dogovora oko izmjena Izbornog zakona u cijelu priču je upetljana i Centralna izborna komisija.

Nekoliko federalnih partija CIK su optužili za pokušaj državnog udara i to nakon što su se u javnosti pojavili  materijali, kojim Izborna komisija pokušava da riješi pitanje izbora broja delegata u federalnom Domu naroda, a upravo je to već dugo predmet razgovora među federalnim liderima. CIK se stavio u službu HDZ-a poručuju iz  SDA, SDP , SBB i DF, a odgovor im je stigao sa vanredne pres konferencije. Ništa nismo usvojili, niti imamo namjeru, radi se o samo o  pripremnim materijalama , poručuje Irena Hadžiabdić.

"Ništa nije povučeno, nije raspravljano i pitanje je hoće li biti raspravljano, jer poslije ovog pritiska na CIK nema uopšte volje da se radi, obzirom da smo optuženi za državni udar. Svašta sam danas čula, ali nije bitno, najbolje bi bilo da CIK i ne radi, to bi nekom najviše odgovaralo", rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednik Centralne izborne komsije.

Prema onome što zagovaraju u Centralnoj izbornoj komisiji najviše bi dobio HDZ-e,  prštale su optužbe u Sarajevu. Bila je namjera da se taj prijedlog u CIK- u usvoji naredne sedmice, tvrde iz SDP-a, dok iz DF-a kažu da je o svemu bilo riječi i na sinoćnjem sastanku u Sarajevu.

"Predstavnici međunarodne zajednice nisu znali za ovo, mi smo ih upoznali. Mi smo im dali materijal i po njihovoj reakciji se dalo zaključiti da oni nisu imali veze da ovo postoji", rekao je Željko Komšić, predsjednik DF-a.

"Vrlo je indikativno da u trenutku dok Evropska komisija i američka ambasada pokušava privoliti političke aktere i poziva ih da približe stavove da CIK sve to minimizira", rekao je Nermin Nikšić,  predsjednik SDP-a.

Ono sto je sigursno je da ukoliko ne dođe do izmjena izbornog zakona,  pitanje je hoće li vlast u BiH nakon oktobaraskih izbora da bude formirana. Ustavni sud je osporio dio zakona koji se odnosi na izbor federalnog Doma naroda , a rokovi za izmjene zakona su, poručuju iz Centralne izborne komisije, već odavno prošli.

"Mi moramo do raspisivanja izbora imati jasna pravila za njihovu provedbu. Ako ih ne budemo imali ova agonija će nas dočekati kada dobijemo izborne rezultate. Izbori će biti raspisani, ali vlast neće biti formirana ako ne znamo koji broj delegata biramo iz kantonalnih skupština", kazala je Hadžiabdićeva.

U poslednjih nekoliko mjeseci traju pregovori oko izmjena Izbornog zakona. Sve je zakomplikovano nakon što je Ustavni sud BiH uvažio apelaciju Bože Ljubića, koja se odnosila na izbor delegata  u federalnom Domu naroda. Od ranije se traži rjeđenje kako bi se ispoštovala i odluka u slučaju Sejdić-Finci, ali  nakon još jednog sastanka sinoć u Sarajevu bilo je jasno da dogovor nije ni na vidiku.