Ljudi srednjih godina, koji sporo hodaju, dvostruko češće umiru od srčanih bolesti u poređenju sa brzim šetačima, navode naučnici.
Osobe sa visokim indeksom tjelesne mase suočene su sa najvećim rizikom od umiranja.
Spori šetači obično ne rade fizičke vježbe, što može da objasni veći rizik od srčanih bolesti.
Saznanja objavljena u "Evropskom žurnalu za srce" uzela su u obzir i faktore kao što su učestalost vježbanja, prehrana, pušenje i konzumiranje alkohola.
"Sve to ukazuje da tempo kojim hodamo predskazuje smrt povezanu sa srcem", objašnjava profesor Tom Džetiz sa univerziteta Lester.
Studija iz 2013. godine utvrdila je da visoki krvni pritisak, inače rizični faktor za srčanu bolest, može da utiče na brzinu kojom ljudi hodaju.
Naučnici ne mogu da objasne zašto visoki pritisak usporava hodanje.
Šetnja i drugi oblici vježbanja mogu da preduprijede srčanu bolest i pomognu kod srčanih problema.
Istraživanja pokazuju da ljudi koji umjereno vježbaju, bilo da hodaju ili voze sobni bicikl 30 minuta tri puta sedmično, imaju 26 odsto smanjeni rizik od umiranja usljed bolesti srca.
(Srna)
