Iako će Banski dvor građane i ove godine koštati oko 800.000 maraka koje će dobiti iz gradskog budžeta, najveći dio tog novca biće usmjeren na plate zaposlenih.

Programa uglavnom nema, ali ga niko i ne očekuje, a što se tiče sanacije ove već ruševne zgrade, tu se čeka čudo u vidu donatora koji bi trebalo da se pojavi i istrese 2,5 miliona maraka prije nego što se čitava zgrada sruši sama od sebe!
Već godinama Banski dvor predstavlja opasnost po sve koji ga koriste, ali i po prolaznike koji se kreću trotoarima pored banjalučkog "hrama kulture". Komadi fasade otpadaju iz dana u dan, krov prokišnjava, a električne instalacije su u očajnom stanju, piše Press.

Hitno potrebna sanacija zgrade

U dokumentima koji su usvojeni na 31. sjednici gradske skupštine, izvještaju o radu u 2014. i programu za 2015. godinu, naglašeno je da je hitno potrebna sanacija Banskog dvora, ali osim konstatacije da novca nema, ne postoji smislen plan kako spriječiti uništavanje vrijedne imovine.

U Gradskoj upravi, kako kažu, čekaju poziv donatora i razmišljaju o donacijama za projekat sanacije Banskog dvora, iako su već godinama svjesni da sama zgrada predstavlja opasnost za živote onih koji je koriste ili pored nje samo prolaze.
" Potrebna je hitna sanacija zgrade Banskog dvora, jer krov prokišnjava i može doći do ugrožavanja imovine od izuzetnog značaja i vrijednosti, kao i ljudskih života, budući da su u zgradi zaposleni radnici, smještena Banjalučka filharmonija, a svakodnevno u njoj borave izvođači, umjetnici i posjetioci. S obzirom na mogućnost urušavanja fasade usljed lošeg stanja u kojem se nalazi, predstavlja opasnost po bezbjednost prolaznika#, stoji u mišljenju Odjeljenja za društvene djelatnosti grada.
U Gradskoj upravi, takođe, ne očekuju poboljšanja ni u kvalitetu programa ustanove kojoj na godišnjem nivou daju gotovo milion maraka i to jasno i poručuju u mišljenju uz predloženi program rada.

Nema novca za bolji program

Od menadžmenta i zaposlenih u Banskom dvoru i ove godine se očekuje da imaju ulogu iznajmljivača prostora drugim organizatorima, dok su za kvalitet programa zadužene škole, akademije i drugi organizatori.

"Iz planirane strukture ukupnih rashoda može se zaključiti da u 2015. godini nije realno očekivati značajnije podizanje kvaliteta programa koji su u direktnoj organizaciji ustanove, te će programsku šemu popunjavati programi drugih organizatora, kojima će ustanova pružati usluge davanja na korišćenje prostorno tehničkih kapaciteta", navodi se u mišljenju uz program rada.

Za ovu ulogu zaposlenih u Banskom dvoru, građani će ove godine platiti 624.000 maraka. Toliko na godišnjem nivou građane koštaju lična primanja 28 zaposlenih, među kojima su deset nekvalifikovanih, pet kvalifikovanih, četiri radnika sa srednjom stručnom spremom, dva visokokvalifikovana i sedam radnika sa visokom stručnom spremom.

Ukoliko se ovaj iznos podijeli na 12 mjeseci, dobije se cifra od 52.000 maraka za mjesečnu platu 28 zaposlenih ili 1.857 maraka po radniku.

Pored ovog, izdaci za Upravni odbor Banskog dvora iznose još 30.000 maraka godišnje za pet članova, od kojih je samo predsjednik u prošloj godini prisustvovao na osam sjednica, dok su ostali članovi bili prisutni na sedam i manje.

Od palate do ruševine

Objekat Banskog dvora sagrađen je 1932. godine kao sjedište bana Vrbaske banovine. Do rekonstrukcije Palate Republike Srpske služio je i kao sjedište predsjednika Republike Srpske.

Spomenikom kulture proglašen je aktom Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa BiH 1976. godine, a 2014. proglašen je nacionalnim spomenikom odlukom komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.