U Republici Srpskoj dostupno je oko 0,60 hektara obradivog zemljišta po stanovniku, a obrađuje se tek trećina, tvrde poljoprivrednici. Nedovoljni podsticaji su kažu glavni razlog poražavajuće statistike.

"Nemamo ništa zagarantovano, ni proizvodnju, ni prodaju, ni tržište, ni otkup. Mi smo prepušteni sami sebi", istakla je Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske.

Dojčinović navodi primjer zemalja Evropske unije gdje je poljoprivrednicima zagarantovana naknada u slučaju da ne prodaju svoje proizvode. Zato, kaže, i ne čudi što se u Srpskoj malo njih odluči za poljoprivredu. U resornom ministarstvu tvrde da su njihove brojke drugačije i da se obrađuje više od polovine dostupnog zemljišta. Ni time nisu najponosniji, ali kažu, razloga je mnogo.

"Raseljavanje stanovništva u ratnom i posleratnom periodu, bilo je poplava, suša, erozija, obešumljavanje itd. Desio se gubitak poljoprivrednog zemljišta usljed urbanizacije, brojne površine postoje i kao minirana i kao klizišta itd", istakao je Aleksandar Macanović, portparol Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske.

Poljoprivrednici poručuju da se zbog toga nešto mora preduzeti. Upozoravaju da će se, ako se tako nastavi, u Srpskoj za koju godinu jesti samo uvozno.

Voćari kažu da je u poslednjih nekoliko mjeseci na području Potkozarja odsutalo njih 10 odsto. Kažu i da za to postoje brojni dokazi.

U posljednjih pet godina na tom području zasađeno je 100 hektara voća, a iskrčeno sedam puta više, kažu voćari. U ministarstvu poljoprivrede ih podsjećaju da su ove godine dobili znatno veće podsticaje, a voćari tvrde da to i dalje nije dovoljno da privole ljude da se bave voćarstvom.