Po običaju se i ove godine Rade Džajić okitio ordenima i položio vijenac na spomenik poginulim Krajišnicima na Banj Brdu kod Banjaluke.
I poslije 76 godina od dana ustanka protiv fašizma priča da se borio bez straha. U pitanu su bili - ideali.
"Ja sam kao mlad, ajde da kažem skojevac, postao još kao čobanče seosko, vrovačko i otišao sam u partizane još u 16 godini. I bio je takav entuzijazam, ja čak nisam ni znao šta znači taj SKOJ. Pa kad su rekli: Primljen si u SKOJ, a ja idem i psujem, šta je taj SKOJ", kaže Rade Džajić, predsjednik SUBNOR-a Banjaluka.
Mlad je u rat krenuo i Đoko Maljković.
Priča da je 41. godine ustaški pokret bio snažan, pa je bježao i od kuće. Sreća je, kaže, da ga i do danas zdravlje služi.
"Kao sedamnaestogodišnjak sam otišao u rat, završio, nastavio dalje borbu za ono što smo oslobodili. Ja sam u borbu i otišao preko volje roditelja, jer su se oni bojali. Ja sam još mlad bio, neiskusan", rekao je Đoko Maljković.
Ustanak je na današnji dan počeo u Drvaru, kada su ga zajedno sa Grahovom oslobodili od fašista. A borba protiv okupatora trajala je četiri godine. Pod palicom Nezavisne države Hrvatske, Srbi su bili obespravljeni, progonjeni, ubijani i odvođeni u logore.
"Tada je došla do izražaja praktično i ideja i ideologija čiji je rezultat NDH, da praktično genocidom nad Srbima se riješava pitanje Srba u Hrvatskoj, odnosno rješava se tim činom nacionalno pitanje Hrvata u Hrvatskoj. Dakle, trebalo je Srbe pobiti, protjerati, pokrstiti", izjavio je Milenko Savanović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS.
U tom progonu svi antifašisti toga vremena bili su osuđeni na smrt i odvođenje u logore.
Do raspada bivše zajedničke države, 27. jul masovno se oilježavao i slavio. Danas su među najglasnijima udruženja boraca iz Drugog svjetskog rata. Sve manje ih je, kažu, ali se uzdaju u svoje potomke.