SAD i Srbija zajedničkim snagama mogu do dobrih odnosa. To neće biti lak ni brz proces, ali nije  nemoguće.

To je jedna od poruka koju Atlantski savjet šalje iz Vašingtona. Tamo su predstavili svoju  strategiju za Balkan, koja je u srpskoj javnosti već izazvala mnogo kontroverzi. Osim što predlažu stalno američko “bezbjednosno prisustvo” u državama jugoistočne Evrope, jedan od glavnih ciljeva te uticajne NVO je i “istorijsko pomirenje Srbije i Amerike”.

Mislimo da je moguće graditi dobre odnose sa Srbijom i tome se treba posebno posvetiti. Predsjednik, Aleksandar Vučić, pokazao je da želi da gleda naprijed. Zato i u Briselu i u Vašingtonu ima partnera, poručuju iz Atlantskog savjeta.

"Vidjeli smo da je predsjednik Vučić bio u posjeti Vašingtonu, i mislim da je suština 'evropskog projekta' da bivši protivnici postanu saveznici. To ne znači da treba da zaboravimo prošlost, već da je prepoznamo i prihvatimo", kazao je Dejmon Vilson, izvršni direktor Atlantskog savjeta.

Izlaganje organizatora je pomno pratio i ministar spoljnih poslova Srbije, Ivica Dačić, koji je i učestvovao u diskusiji. Poručuje da želi dobre odnose s Amerikom, ali da bi, barem kada je gostoprimstvo u pitanju, štošta mogli da nauče od Srbije. Američka ambasada u Srbiji je ekpresno poslala poruku da su stavovi Atlantskog savjeta gledište nevladinog sektora i da nemaju veze sa zvaničnim stavom američke administracije.

"Rasprave i debate o idejama pomažu javnosti i kreatorima politike da bolje shvate važna pitanja sa kojima se suočavamo mi i svet, ali te akademske i istraživačke institucije nemaju formalnu ulogu u kreiranju zvanične američke politike", ističe se u saopštenju.

Srpski analitičari vjeruju da se iza strateškog pomirenja Srbije i Amerike koje propagira Atlantski savjet ipak krije nešto više. Ključ je, uvjeravaju, potpisivanje obavezujućeg sporazuma o dobrim odnosima s Prištinom, što bi otvorilo vrata Kosovu za ulazak u UN, i postepeni ulazak Srbije u NATO. Srpske diplomate, ipak, poručuju da ne treba pridavati veliki značaj onom što  govore lobističke organizacije, kojih je u Americi mnogo, a čiji je glavni motiv promocija NATO-a.

"Sam sekretar Tilerson je vrlo jasno govorio o tome da  narodi koji žive na prostoru Balkana, imaju šansu da rješavaju svoje animozitete, svoje konflikte, ali on je rekao da oni moraju da rješavaju. Znači, nije tu bilo najave da će američka administracija imati neku veću, ili novu ulogu, više aktivizma. Sasvim nešto suprotno", kazao je Obrad Kesić, šef predstavništva RS u SAD.

To nije jedina vijest koja stiže iz Amerike, a koja je uzburkala javnost u regionu. Još prije nekoliko dana, osvanuli su i naslovi u pojedinim medijima da bivša američka državna sekretarka, Kondoliza Rajs, dobija poseban angažman, i da postaje specijalni izaslanik za Balkan.

Već se uveliko spekuliše o tome šta bi bila njena prava misija. Verzija je mnogo – od one da će voditi pregovore između Beograda i Prištine, do toga da će joj zadatak biti smjena predsjednika Republike Srpske. Istom brzinom kao i za Altantski savjet reagovala je američka ambasada. Poručuju da nemaju nikakve informacije o eventualnom angažmanu Rajsove.