Na pjesničkoj manifestaciji "Proljećni Brankovi dani" u Novom Sadu večeras su predstavljene "Pesme panonskih Srba", među kojima i mnoge rodoljubive koje se u srpskom javnom prostru nisu čule gotovo stotinu godina.

Profesor Miodrag Miša Blizanac, poznavalac poezije panonskih Srba, koji je i inicirao da "Pesme panonskih Srba" budu predstavljene na ovoj manifestaciji, rekao je da su mnoge rodoljubive srpske pjesme već po završetku Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, nestajale iz javnog života da se ne bi, po jugoslovenskoj ideologiji toga vremena, osjetila navodna dominacija srpskog naroda nad drugima.

"A tek poslije Drugog svjetskog rata, iz živog programa radio-stanica, i uopšte iz javnog života, brisane su najbolje srpske pjesme rodoljubivog karaktera", rekao je Blizanac, koji afirmiše specifično srpsko nematerijalno kulturno nasljeđe.

Tema "Pesme panonskih Srba", predstavljena je u okviru tradicionalnog ciklusa kulturne institucije "Brankovo kolo", pod nazivom "Nematerijalno kulturno nasleđe Srba".

Predsjednik "Brankovog kola" Nenad Grujičić rekao je u Muzeju Vojvodine da kontinuirano izučavanje i predočavanje problematike srpskog nematerijalnog kulturnog nasljeđa predstavlja jedan od najvažnijih programskih tokova te kulturne institucije.

"Posebnu važnost ovaj programski ciklus ima u trenutku kada smo svjedoci preuzimanja i otimačine srpske duhovne baštine od naših susjeda koji beskompromisno čupaju iz korjena naše nasleđe i nazivaju ga svojim, a potom besprizorno upisuju na liste Uneska kao baštinu čovečanstva sa predznakom nesrpskog imena", rekao je Grujičić.

On je kao primjer besprizorne kulturne otimačine naveo bećarac, ojkaču i gluvo kolo.

"Gluvo kolo je Hrvatska registrovala kao svoju baštinu na Uneskovoj reprezentativnoj i listi ugroženih vrednosti. I ako ne budemo preduzeli konkretne korake odbrane sopstvenog nematerijalnog kulturnog nasleđa i identiteta, sličnu sudbinu će doživeti i ganga, gusle, gajde, kao i drugi elementi srpskog duhovnog nasleđa", upozorio je Grujičić.

U okviru muzičkog programa, Blizanac, koji je vokalni solista Radio-televizije Vojvodine, je uz pratnju gitare, izveo pjesmu "Ja sam Srbin, srpski sin" znamenitog srpskog pjesnika Jovana Subotića (1817-1886).

On je tu pjesmu otpjevao sa Horom prosvjetnih radnika Novog Sada i Oktetom Karlovačke Bogoslovije.

Potom je slijedila "Himna sentandrejskih Srba", "Graždanska" pjesma nastala na slavjanoserbskom jeziku 1703. godine.

Pjesmu "Gde je Srpska Vojvodina?", Stevana Vladislava Kaćanskog (1829 – 1990), otpjevali su braća Katić, bas i bariton Jovan i Blagoje, s tenorom Miodragom Blizancem.

Izvedene su i mnoge druge pjesme iz teme "Pesme panonskih Srba", a svaka od njih ispraćena je dugotrajnim aplauzom prisutnih u Muzeju Vojvodine.

Manifestacija "Proljećni Brankovi dani" biće završena večeras.

Posvećena je velikom srpskom pjesniku Branku Radičeviću (1824-1853), čija je nadahnuta poezija obilježila evropski lirski romantizam.