Stounov film je prije premijere uplašio neke ukrajinske političare, pa je na internetu osvanula peticija u kojoj se traži zabrana prikazivanja filma u Ukrajini, jer su u njemu, kako je navedeno, činjenice isprevrtane, pa dokumentarac može da "izazove masovne nerede".
Stoun kroz razgovore sa administracijom bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča, te dijalog sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i uz obilje istorijske i "insajderske" građe pokazuje da su SAD još od 1946. godine sarađivale sa ukrajinskim nacionalistima.
Ukrajinski nacionalni blok "samo krajem 1941. godine pobio je od 150 do 200 hiljada Jevreja na teritoriji te zemlje tokom njemačke okupacije", ali kasnije su im "jake veze" omogućile da poslije Drugog svjetskog rata pobjegnu u Evropu, gdje im je CIA pomogla da se sakriju.
Tako je Mikola Lebed, koji je odgovoran za masakre u Volinju, prebačen u SAD, gdje je umro 1998. godine i nikad mu nije suđeno zbog ratnih zločina, konstatuje Stoun.
Dokumentarni film "Ukrajina u plamenu" postavljen je 21. novembra na "Jutjubu" i istog dana je prikazan na ruskoj televiziji "Ren" TV.
Stoun u filmu pokazuje dokumente CIA sa kojih je nedavno skinut pečat državne tajne.
Ukrajina je 2004. godine postala bojno polje između Rusije i Zapada. Tada je na izborima formalno pobijedio Janukovič, koji je tretiran kao proruski nastrojen kandidat.
Međutim, predsjednik je ipak postao Viktor Juščenko. On je bio otvoreno prozapadno orijentisan. NJegova žena je svojevremeno bila službenica Stejt departmenta, radila je u Reganovoj administraciji.
Juščenko je postao predsjednik zahvaljujući "mirnim protestima" inspirisanim spolja i ubrzo utonuo u ogromnu korupciju.
Kasnije, nakon dolaska na vlast Janukoviča, vođeni su pregovori sa EU, ali se nije sve odvijalo "po planu".
"Mi smo polagali nade u MMF. Međutim, oni su nam nudili varijantu koja je za nas bila neprihvatljiva... Ostala nam je samo Rusija. A, Rusija nam je rekla: `Spremni smo raditi sa vama kao partneri, ako vi budete vodili računa o našim interesima`", navodi Janukovič u filmu.
Putin objašnjava da je Rusija najavila da će u slučaju "evropske orijentacije" Ukrajine uvesti ograničenja u trgovinu kako bi se izbjegla situacija u kojoj bi EU sa svojom robom ušla na teritoriju Rusije bez ikakvog dogovora.
Ocjenjujući situaciju u Ukrajini, ruski predsjednik smatra da su se "vlasti tamo smjenjivale, ali da se ništa nije mijenjalo u životu običnog građanina".
"Jednostavno rečeno, tamo je stanovništvo sistematski pljačkano. To je bila pljačka građana i ukrajinskog naroda. Naravno, ljudi su već umorni od te samovolje, od te potpuno sulude korupcije", navodi Putin.
CIA je preko svojih ljudi u Janukovičevoj administraciji isprovocirala intervenciju policije na Majdanu, a važnu ulogu u finansiranju pobune imao je američki Nacionalni fond za demokratiju /NED/, novinari koji primaju finansijsku podršku iz SAD, kao i TV kanali otvoreni neposredno uoči "Evromajdana".
Stoun predočava i izjavu službenog predstavnika Stejt departmenta Viktorije Nuland, koja otvoreno kaže da je Amerika od 1991. godine potrošila "pet milijardi dolara za podršku demokratiji u Ukrajini".
Američki ambasador stalno je primao predstavnike "Majdana" i bilo je jasno da se iz te zgrade upravlja svim dešavanjima, svjedoči u filmu bivši predsjednik Janukovič, a prenosi "Ruska reč". .
