Kolijevka Prvog svjetskog rata, Balkan, na temperaturi je ključanja. Mjesto gdje se države, nacije i religije dodiruju i nadmeću. Sada, analizira "Njujork tajms", region postaje bojno polje za ono što sluti na novi Hladni rat.

Rusija, smatraju analitičari, širi svoj uticaj i uvećava etničke tenzije u zemljama koje se nadaju članstvu u Evropskoj uniji. Njeno uplitanje navelo je Brisel da oživi uspavane ciljeve za proširenje. Takođe, to je zabrinulo i Vašington zbog bezbjednosnog rizika NATO članica.

"Nakon dogovorene reakcije Zapada na trovanje bivšeg ruskog špijuna i njegove ćerke u Britaniji, i istjerivanja 150 ruskih diplomata i obavještajaca, Balkan je postao važniji nego ikad. Rusija traži načine da nadomjesti nesrazmjernost i da obezbijedi sebi mogućnosti - smatra Mark Galeoti, istraživač na Insitutu za međunardone odnose u Pragu.

U novom istraživanju Evropskog savjeta za međunarodne odnose, Galeoti kaže da Rusija posmatra Balkan kao bojno polje političkog rata, s namjerom da stvori razdor i moguće sredstvo pregovora sa EU.

"Rusi koriste prednost posljednjih dijelova Evrope koja je ostala politički disfunkcionalna", rekao je Čarls A. Kupčan, nekadašnji direktor Državne bezbjednosti za vrijeme mandata Baraka Obame.

Situacija po nečemu podsjeća na Ukrajinu, gdje je Rusija prvobitno bila saglasna da ona postane član EU, ali ne i NATO, a onda je promijenila stav, što je dovelo do revolucije i aneksije Krima i podstakla secesiju u istočnoj Ukrajini.

Na Balkanu, takmičenje sa Rusijom ima potencijal da posije svežu nestabilnost u regionu koji se i dalje oporavlja od ratnih devedesetih.

BiH i Republika Srpska

U Sarajevu mnogi ožiljci iz rata su nestali. Nekadašnji "Holidej In", sklonište bez prozora za reportere u blizini Ulice snajpera tokom rata u Bosni, renoviran je i pun ljudi. Gradska vijećnica, spomenik multikulturalizma u neomavarskom stilu koja je bila granatirana i zapaljena, ispolirana je po najvišim standardima.

Ipak, BiH, slomljena zemlja zakrpljena 1995. godine na kraju rata, ostaje fragilna, iskidana zbog korupcije, slabog vođstva, etničke i nacionalne zategnutosti među zajednicama - i ona je metafora za cijeli Balkan.

Jedna od ključnih ulaznica za Ruse, smatra Kupčan, je Republika Srpska, dok Milorad Dodik nastavlja da traži nezavisnost i referendum.

Opezna zbog miješanja Rusa, EU ima novu perspektivu po pitanju članstva BiH i ostalih država Zapadnog Balkana, u zamjenu za strukturalne reforme.

Skepticizam u ovim zemljama o Briselu je ogroman. Mnogi sumnjaju u ozbiljnost EU koja postaje populistička, zabrinutija zbog migranta i opreznija, te da je nakon prijema Rumunije i Bugarske počela da pridružuje zemlje prije nego što su spremne za članstvo.

Niko ne vjeruje da je ijedna od ovih zemalja spremna da uđe u EU. Ali hitna potreba za reformama odbačena je nakon što se cilj smanjio.

Prije četiri godine, predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker rekao je da više ne bi trebalo da bude proširenja tako kočeći proces.

Ili, kako je makedonski ministar spoljnih poslova opisao: "Zaključani smo u čekaonici, u kojoj nema izlaznih vrata."

"Junker je pogriješio što nije bio zainteresovan za proširenje. EU je skrajnula ovo pitanje na nekoliko godina, a posljedice su štetne", rekao je Karl Bilt, nekadašnji švedski ministar za spoljene poslove i specijalni izaslanik UN za Balkan.

Ipak, sa Bregzitom i Rusijom koja igra na kartu "pukotina" na Balkanu, EU je sada postavila relativno detaljan plan za Balkan.

Čak je i zvanično rečeno da ukoliko sve prođe dobro, Srbija i Crna Gora, jedine dvije zemlje koje su sada uključene u proces pridruživanja i samim tim prve u trci, bi mogle da postanu države članice do 2025. godine.

Strategija za zapadni Balkan, objavljena u februaru istakla je šest ciljeva: vladavinu zakona, socio-ekonomski razovoj, saobraćajno-energetske veze, digitalnu agendu, kao i pomirenje i dobrosusjedske odnose.

Balkan na važnim samitima koji slijede

Bugarska, koja trenutno predsjedava EU, održaće specijalni balkanski samit na u maju, Balkan je na agendi Evropskog savjeta u junu, i Britanci će biti domaćini zapadnobalkanskog samita u julu, nešto prije nego što NATO održi svoj sastanak u Briselu.

"Vrijeme je da bude završen posao iz 1989. godine. Postavili smo 2025. godinu kao indikativni datum za Srbiju i Crnu Goru, koji je realan, ali takođe i veoma ambicozan", rekao je Johanes Han, komesar EU nadležan za proširenje, na šta je Bilt dodao: "Da li je realno, to tek treba da vidimo."

Mnogi smatraju preambicioznim s obzirom na to da blok inistira da Srbija i Crna Gora srede svoje brojne i uzbrukane probleme na granicama, a postoje i mnogi unutrašnji problemi, koje je blok uočio.

"Danas su zemlje pokazale nemoć da se izbore sa organizovanim kriminalom i korupcijom na svim nivoima vlasti i uplitanjem javnog i privatnog interesa - rečeno je i navedeno da je problem i kontrola medija i uplitanje u sudstvo. Problem je i u nekompetitivnoj ekonomiji i odlasku ljudi iz zemlje u potrazi za boljim poslovima, zbog kojih perspektiva deluje zamagljeno.

Amerika, ponovo zabrinuta

Odjednom, i Amerikanci su zainteresovaniji. Vašington je ponovo zabrinut zbog širenja ruskog uticaja, kako je istakao i Ros Džonson, navodeći da Kongres sada traži da Ministarstvo odbrane obezbijedi "procjenu saradnje i bezbjednosti između svake zemlje Balkana i Ruske federacije.

Rusija je bila jasna po tome da je neprihvatljiva ekspanzija NATO na Balkan, i Moskva je bila umiješana u pokušaj puča u Crnoj Gori prije pridruživanja paktu.

"Ona pokušava da uspostavi sebe u regionu, i kroz vlast i kroz biznis, tako da i kada se države regiona priključe EU prenesu ruski uticaj u nju", rekao je Džonson.

Strategija je slična onome što Kina i Rusija rade i Grčkoj i na Kipru, gdje u mnogim mjestima rublje mogu da budu razmijenjene u evre.

Ruski naglasak u Srbiji

Bilt je istakao da je uticaj Rusa u ključnu srpsku infrastrukturu posebno naglašen. Mada su njihove investicije blijede u odnosu na EU, Srbija ima prirodni afinitet prema "ruskoj pravoslavnoj braći" i pamti rusku pomoć tokom rata na Kosovu.

"Da li je EU dovoljno svjesna šta se događa u Srbiji? Njena politika obično podržava bilo šta što ućutkuje Zapadni Balkan", smatra Galeoti, dodajući da EU treba da se okane igre "štapa i šargarepe" i zaista se uključi u nacionalne reforme.

Nekadašnji visoki zvaničnik SAD-a, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da je region bojno polje novog Hladnog rata istakavši da je Brisel previše ozbiljan pokuvašajući da drži mirnu situaciju, ali novac ne ide u reforme u koje bi trebalo.

On smatra da ukoliko žele da održe uticaj u regionu, Brisel i Vašington moraju da rade zajedno da prekinu stare navike korupcije i ostalih nevolja.

Norbert Rotgen, presjednik njemačkog Bunestaga rekao je da ukoliko se prave kompromisi na uslovima, dozvoljava se slabim zemljama da unesu strani uticaj, tako da je neophodno da se održe strogim uslovi za priključivanje.

Jugoslovenska ironija

"Pradoks koji je donijela istorija je da bi da nije došlo do raspada Jugoslavije, ona zasigurno cijela ušla u EU odavno", rekao je Bilt.

(Njujork Tajms, blic.rs)