Spomenik Milanu Tepiću koji su podigli Srbi i spomenik Miri Barešiću koji su podgili Hrvati, bili su tema u njemačkim medijima, piše Dojče vele.

Frankfurter Algemajne cajtung je u članku pitao “Kome odavati počast, ratnim herojima ili njihovim žrtvama?“.

"Jedan spomenik koji je krajem septembra podignut u Beogradu, izazvao žestoke iritacije između Srba i Hrvata. Radi se o bronzanoj skulpturi koja u prirodnoj veličini prikazuje, po srpskom viđenju, sasvim posebnog heroja rata u Jugoslaviji: riječ je o Milanu Tepiću, majoru Jugoslovenske narodne armije, kojom su dominirali Srbi, koji se krajem septembra 1991. digao u vazduh zajedno sa skladištem municije u jednoj kasarni u blizini sjevernohrvatskog grada Bjelovara. Prilikom izazivanja te eksplozije on je sa sobom u smrt poveo i više svojih srpskih kolega i nekoliko hrvatskih vojnika. Pa ipak je Tepić ubrzo nakon toga proglašen nacionalnim herojem. U Srbiji su tokom više godina u više mjesta po njemu nazvane ulice, a ponegdje i postavljene spomen-ploče sa njegovim likom, kao na primjer u njegovom rodnom mjestu Kozarskoj Dubici, gdje se od 2012. na dan njegove smrti, 29. septembra, održava komemoracija. To mesto se nalazi na sjeveru Republike Srpske koja je po njemu nazvala i jedno vojno odlikovanje."

Ove novine dalje navode da se Tepić uklapa u "dugu tradiciju srpske ratne kulture u kojoj vojni gubitnici često zbog svoje spremnosti na žrtvu budu proglašavani, barem moralnim, pobjednicima i kojima se ukazuje čast mučenika."

Pominje se da Tepić nije samo "tragični junak", nego da je sa sobom u smrt poveo i više drugih ljudi, da srpska strana govori da je pritom poginulo "ništa manje od 200 Hrvata", dok Hrvatska govori o 11 mrtvih.

Frankfurter Algemajne cajtung pominje i oštru reakciju Hrvatske koja je čin srpskog majora nazvala "suludim" te da je otkrivanje spomenika uz prisustvo ministra obrane Aleksandra Vulina "dokaz da Srbija nije u stanju da se suoči sa svojom agresivnom ulogom" u krvavom raspadu Jugoslavije.

Dalje se navodi i da je ministar spoljnih poslova Srbije, Ivica Dačić hrvatskoj vladi prebacio "neizlečivu bolest anti-srpske histerije" te da je Beograd uz to Hrvatima prebacio "slavljenje hrvatskih terorista iz emigrantskih krugova, koji su u drugoj polovini 20. veka izvodili ubilačke napade na predstavnike jugoslvenskih vlasti u inostranstvu".

"Kao primer Srbi navode slučaj Mire Barešića (1950-1991). U spomen na njega je 31. jula 2016., na godišnjicu njegove smrti, u dalmatinskom selu Dragama podignut bronzani spomenik, koji ga prikazuje kako vojnički pozdravlja".

Frankfurter Algemajne cajtung podsjeća da je Barešić 1971. u Švedskoj ubio jugoslavenskog ambasadora Vladimira Rolovića te da se 1991. vratio u domovinu i poginuo "pod nerazjašnjenim okolnostima". Navodi se da je prilikom otkrivanja spomenika Barešić nazivan "borcem za slobodu, nacionalnim junakom i 'hrvatskim vitezom'", ali da su hrvatski intelektualci i bivši socijaldemokratski premijer Zoran Milanović (2011. do 2016.) kritikovali "kult oko toga teroriste".