Osmog marta je na društvenim mrežama plasirana fotografija na kojoj su se feministkinje tokom protesta tobože popele na jednu kulu Kremlja i raširile transparent. Ispostavilo se da je fotografija montirana, što nije ni čudo, s obzirom da radnu rezidenciju predsjednika dobro čuvaju specijalne službe i poseban armijski puk, tako da običan čovjek ne može prodrijeti u tu zonu.
Na ugaonoj Arsenalskoj kuli Moskovskog kremlja visi transparent "Nacionalna ideja je feminizam", a raširile su ga dvije devojke sa zapaljenim bakljama u rukama. To je sadržaj fotografije koja je plasirana u društvenim mrežama 8. marta na Dan žena i postala "hit" akcije feministkinja i njihovog protesta protiv patrijarhata. Takvu drskost ranije sebi niko nije mogao da priušti.
Međutim, već sutradan se ispostavilo da nisu to priuštile sebi ni feministkinje. Fotografija je, naime, montirana u fotošopu. Kako su priznale same aktivistkinje koje su protestovale u Kremlju i Aleksandrovskom parku, njihove neodgovorne koleginice su u zajednički arhiv preuzele montirane fotografije, za koje su mislile da su prave. Ta fotomontaža je pokvarila utisak o čitavoj akciji, ali je i dokazala da je nemoguće tek tako popeti se na kremaljsku kulu, piše portal "Ruska riječ".
Kamere, senzori i rešetke
Među prvima je u autentičnost fotografije na kuli Kremlja posumnjao fotograf i bloger Ilja Varlamov.
"Sve je puno senzora i kamera", ističe Varlamov, i potkrepljuje svoje riječi fotografijom na kojoj se zaista vidi da su kamere na zidinama Kremlja postavljene na svakih nekoliko metara. Pored toga, prolazi kroz zidove su pregrađeni rešetkama i ogradama, tako da se ne može tek tako izaći na zidine i prošetati, da i ne govorimo o pentranju na kulu.
Obezbjeđenje Kremlja
Varlamov takođe piše da "na svakom koraku (na zidinama Kremlja) stoje agenti Federalne službe bezbjednosti (FSO), koji bi odmah neutralisali svakog prekršioca". FSO je specijalna služba koja se brine o bezbjednosti najvišeg rukovodstva zemlje, a Kremlj, kao radna rezidencija predsjednika Rusije spada u zonu njihove odgovornosti.
Struktura FSO obuhvata garnizon Kremlja, tj. Kremaljski ili predsjednički puk. Kako je za izdanje "The Village" navodno rekao jedan od pripadnika tog puka koji je poželio da ostane anoniman, u puku služi 500 ljudi. Puk se sastoji od 5 bataljona, od kojih su dva zadužena neposredno za obezbjeđenje tvrđave. Takođe postoje čete počasne straže koja dežura na posebno važnim mjestima – ispred Večnog ognja i Mauzoleja, i učestvuje u paradama.
Po riječima izvora izdanja "The Village", ukoliko bi na Kremlj bio izvršen napad ili bi se pojavila opasnost po ljude koji su u njemu, FSO ima koga da pozove u pomoć. To je četa operativne rezerve ("lokala specijalna jedinica") i još jedna motorizovana četa sa tenkovima i oklopnom tehnikom koja je bazirana u Podmoskovlju.
Posebna specijalna služba
Struktura FSO koja obezbjeđuje Kremlj ne svodi se na jedan puk. Ona obuhvata i agente koji neposredno odgovaraju za bezbjednost najviših državnika, kao i stranih gostiju za vrijeme njihovih posjeta Kremlju. Ti ljudi su specijalno obučeni. Prema filmu "Kako funkcioniše obezbjeđenje", oni redovno treniraju borilačke vještine i vježbaju gađanje, i to u uslovima kada se pretpostavljeni cilj nalazi u gomili i teško ga je pogoditi. Pored toga, specijalna služba detaljno proučava sve slučajeve atentata na svjetske lidere, analizirajući ponašanje stranih kolega i simulirajući slične situacije.
Uoči zvaničnih posjeta Kremlju, agenti FSO posebnu pažnju obraćaju na bezbjednost predsjedničke rezidencije. Nekoliko dana prije posete broj ekskurzija u Kremaljski muzej se smanjuje, specijalne službe sa psima nekoliko puta pretražuju sale Velikog kremaljskog dvorca sagrađenog 1849. godine, gdje se obično održavaju susreti, tražeći eksploziv. A ponekad FSO organizuje na teritoriji Kremlja prave vojne vježbe. Na primer, 17. novembra 2016. godine ova specijalna služba je zajedno sa policijom i Rosgvardijom nekoliko časova uvježbavala scenario prodora diverzanata u Kremlj, zbog čega je ulazak posetiocima u to vrijeme bio zabranjen.
U Kremlju nije ograničen samo pristup kulama i zidinama. Zabranjeni su i svi letovi iznad Kremlja, pa i letovi kvadrokoptera, zbog čega se ponekad turisti hapse i kažnjavaju. Na primer, 2015. godine je Federalna služba bezbjednosti zadržala njemačkog snimatelja Holgera Fričea, koji je pokušao da snimi Kremlj iz drona. Morao je da plati novčanu kaznu.
Kako mnogi pretpostavljaju, upravo je za borbu protiv dronova vezana anomalija sa signalima GPS i GLONASS, koji se gube blizu Kremlja, a navigatori pokazuju da se njihov vlasnik nalazi na jednom moskovskom aerodromu. Doduše, predstavnici FSO zvanično negiraju da namjerno guše te signale.
(Blic.rs)
