Nemanjići – rađanje kraljevine

  • 08.05.2018. 07:00

Igrana serija „Nemanjići – rađanje kraljevine“, najveći produkcijski poduhvat u istoriji srpske televizije, za koju je angažovano 222 glumca i 2700 statista, biće emitovana još ove subote u 20:00 na Alternativnoj televiziji.

 

Subota, 12.5.2018. u 20:00

Posljednja, trinaesta epizoda: "Zora"

Stefan zatraži od Save da ode kod ugarskog kralja Andrije i da pregovara sa njim. Andrija je ljut što će Stefan biti krunisan jer sebe smatra kraljem Srbije. Dan je izuzetno vruć i Andrija traži od Save led za vino kad ga već smatraju čudotvorcem. Ledena kiša zaista padne i Andrija odustane od napada na Srbiju.

U crkvi Svetog Petra i Pavla kruniše se Stefan Nemanjić. Papski izaslanik obavlja ceremoniju na latinskom jeziku.

Stefan traži da se Sava vrati u Srbiju i dobije pristanak za samostalnost srpske crkve od nikejskog patrijarha. Nikejski car Teodor Laskaris dâ Savi pristanak za osamostaljenje srpske crkve. Teodor ubijedi Savu da bude arhiepiskop. Tome se uzaludno protivi Homatijan, arhiepiskop Ohridske arhiepiskopije, pod kojom je do tada bila Srpska pravoslavna crkva.

Glavne uloge u trinaestoj epizodi igraju Vojin Ćetković, Dragan Mićanović, Sloboda Mićalović, Vučić Perović i Zafir Hadžimanov.

 

Serijalom se obilježava 800 godina od nastanka Srpskog kraljevstva i krunisanja Stefana Prvovjenčanog.

Uloga Stefana Nemanje povjerena je Mladenu Neleviću, njegove supruge Ane Nemanjić − Dubravki Mijatović dok njihove sinove Stefana Prvovenčanog, Vukana Nemanjića i Rastka Nemanjića − Svetog Savu, igraju Vojin Ćetković, Nebojša Glogovac i Dragan Mićanović (tim redosljedom), a prvu srpsku kraljicu, a mletačku princezu, Anu Dandolo tumači Sloboda Mićalović.

Serija o srednjovjekovnoj Srbiji svakako će probuditi najviši mogući interes, jer je u njoj pored ratno-istorijske i duhovne snažno razvijena i melodramska linija priče. U scenariju Gordana Mihića za ovu seriju usaglašena je relacija između istorijskih činjenica i dramskih likova. Ovaj odnos djeluje životno i dočarava atmosferu na dvorovima, ratištima i svakodnevni život podanika tog vremena.

Serija o Nemanjićima donosi istorijske turbulencije vezane za ranu srpsku državu krajem 12. i početkom 13. veka, u vrijeme koje je prethodilo ustoličenju dinastije Nemanjića.

Važan aspekt priče o Nemanjićima vezan je za podizanje Hilandara na Svetoj Gori gdje su u tom času Simeon i Sava kao monasi. Odluka o osnivanju srpskog manastira na gori Atoskoj je dobrim dijelom politička i pripada istom tipu državno-ideološkog "razloga" kojem i krunisanje 1217.

Druga grupa poruka tiče se države i krunisanja kao dijela dinastičke priče o kraljevstvu. Na ovom planu priča počinje Nemanjinom abdikacijom i predajom prijestola mlađem sinu 1196. na državnom saboru u crkvi Sv. Petra i Pavla u Rasu. Nastavlja se građanskim ratom između dvojice braće, jer je starijem osporeno nasljedstvo. Važan aspekat priče su prilike u Vizantiji, jer je Stefan carski zet.

Na ovim prostorima prvi put se neka televizijska kuća bavi temom nastajanja države i crkve u srednjem vijeku.

Televizijski spektakl „Nemanjići – rađanje kraljevine“ još ove subote od 20:00 na ATV-u. Ne propustite posljednju epizodu serije koja je bazirana na najslavnijoj porodici u istoriji Srbije!