Nele Karajlić: Pomirenje je pitanje emocija, a ne razuma

17:07, 26.05.2018.
Thumbnail

"Nikada nisam pisao muziku ili knjige da bih bio uspješan ili pravio televizijske skečeve da bi neko hvalio moju duhovitost", kaže Nele Karajlić, autor knjige "Solunska 28" koja je u izdanju "Lagune" od nedavno u prodaji.

Karajlić je multimedijelni umjetnik čiji su rokenrol i televizijski opus bili veoma popularni u Jugoslaviji neposredno pred njen raspad. Čuveni televizijski formati objedinjeni u "Top listu nadrealista" sa jakim uticajem britanskog "Letećeg cirkusa Montija Pajtona", postali su obavezna lektira autentičnog sarajevskog humora širom SFRJ. Kasnije se Karajlić oprobao kao kompozitor filmske muzike i autor nekoliko pozorišnih eksperimenata.

Poslije književnog prvenca "Fajront u Sarajevu" sada se u knjižarama našla knjiga "Solunska 28", za koju Karajlić kaže da je nastajala na temelju istorijske činjenice da je njegov pradjeda podigao kuću baš na toj adresi.

"Solunska ulica je skrajnuta u odnosu na centar Beograda. Čak i na Dorćolu nije dominantna. Ta kuća na broju 28 je dijelila sudbinu Beograda i naroda koji je u njemu živio. Za razliku od "Fajronta u Sarajevu" koji bi trebalo da je romansirana biografija u kojoj sam ja pokušao da budem mudriji nego što je svojstveno rokerima, ovo je klasičan roman...", rekao je Karajlić.

Prema njegovim riječima na samom početku pisanja tog romana imao je osjećaj da stvara klasičan roman 19. vijeka.

"Kada sam shvatio da je forma zapravo sitan vez, da je dramaturgija poput šara na pirotskom ćilimu, bilo mi je jasno da sam prešao iz 19. vijeka u 21. vijek. Roman ima 61 poglavlje i mnogi će se uplašiti te kompozicije romana. Sa druge strane knjiga ima ritam ozbiljne fudbalske utakmice", rekao je Karajlić.

U eri tehnološke revolucije koja uzima svaki segment ljudskog postojanja Karajlić predviđa da će samo muzika preživjeti u izvornom obliku.

"Volim da se izražavam kroz muziku. Već sam ugovorio 16. avgusta veliki koncert u okviru programa Bir festa na beogradskom Ušću. Muzika će uspjeti da preživi sveopštu digitalizaciju društva. Svi znaju da je muzika najapstraktnija umjetnost i brzo se adaptira na nove uslove. Imam ideju za pravlljenje nekih novih predstava koje bi nastajale u posebnom multimedijalnom fazonu", rekao je on.

Karajlić kaže da će pomenuti koncert na Bir Festu biti predstavljanje koncepta kako bi Nele karajlić trebalo da zvuči u 21. vijeku.

"Biće onoga što sam radio sa Zabranjenim Pušenjem, atmosfere i nota iz No smoking orchestra, ali i noviteta. Meni je važno da se uhvatim nečega šta dosad nisam radio. Mislim da će se Nele jako dobro osjećati u tom ambijentu i da će ga publika lako prepoznati", rekao je Karajlić.

O uspjehu Karajlić, prema sopstvenom priznanju, nikada ne razmišlja bez obzira na kultni status njegovog rokerskog i televizijskog opusa.

"Nikada nisam pisao muziku ili literaturu da bih bio uspješan ili pravio televizijske skečeve da bi neko hvalio moju duhovitost. Prija mi kada ljudi kažu da su odrasli uz moju muziku, ali svi kanali kojima sam se obraćao publici su zapravo način da izbacim svoja osjećanja, i to je tako. Radim nešto samo kada osjetim potrebu. Kako me je muzika zasitila prestao sam da sviram... Isto tako će biti i sa književnošću. Kada mi to bude teret prestaću da pišem".

Za njega nema dileme da se svijet pretvorio u ringišpil koji se sve brže vrti.

"Ljudski rod je takav. Vrtjećemo se dok ne dođe do nekog pucanja. U ovoj eri istorije čovječanstva je tako. Pitanje je samo gdje će taj ringišpil pući. Problem je što smo mi na poziciji gde je karika između dva svijeta najlabavija. Jedni nas gledaju kao da pripadamo drugima, a drugima smo previše daleko pa nemaju interesa da grade mostove do nas, kao što je to slučaj sa državama i narodima koji su im blizu. Šta god da uradimo mi smo osuđeni na tuču ta dva svijeta, pošto smo drčni i ne volimo da se skrivamo", smatra Karajlić.

U skoro suštinsko pomirenje među narodima na prostoru bivše Jugoslavije Nele Karajlić ne vjeruje.

"Mora prvo međunarodna zajednica da nam omogući to pomirenje. Mora da se skloni sa Balkana. Nisam siguran šta će od svijesti i osjećanja među ljudima ostati kada se međunarodna zajednica povuče. Pomirenje je pitanje emocija, a ne razuma. U ljubavi i mržnji ne kontrolišemo emocije. Emocije trenutno razvijaju narode na Balkanu. Ekonomija ne može da prevlada jer ona ne stanuje u srcu. Pobili smo se u Jugoslaviji kada je moja majka imala hiljadu njemačkih maraka penziju. Nismo se pobili u jadu i bijedi", zaključio je Karajlić.

(Tanjug, B92)