Uzgoj povrća i začinskog bilja na balkonu sve više privlači pažnju Banjalučana. Za uzgoj ovih biljaka potreban je minimum uslova i par korisnih trikova.

I lajici znaju da su uz sjeme ili sadnicu potrebni još dobra zemlja, odgovarajuća posuda i dovoljno sunca. Ali za zdrave i ukusne plodove i začine donosimo vam nekoliko dobrih i isprobanih savjeta.

Paradajz i paprike najbolje uspijevaju u većim posudama, a manje biljke poput salata, blitve i različitog začinskog bilja sasvim dobro se osjećaju i u malim teglicama ili posudama izrađenim od plastičnih boca.
Tikvice i krastavci takođe mogu dati lijepe velike plodove, ali samo pod uslovom da se sadi po jedna biljka u što veću posudu.

Za sve začinske biljke punim pogotkom su se pokazale samozalijevajuće posude s dvostrukim dnom, načinjene od dvolitrenih (ili još većih) plastičnih boca.

Pokazalo se da patlidžani i veće sorte paradajza bolje uspijevaju uz klasično zalijevanje odozgo nego u samozalijevajućim posudama, dok su mini paradajzi (tzv. cherry) podjednako dobro uspijevali bez obzira na način zalijevanja.

Iako se kod klasičnog uzgoja u zemlji savjetuje uvijek saditi paradajz i paprike u paru, kod sadnje u posude to se pokazalo sjajnim za paprike i čeri, dok velike sorte paradajza daju više plodova ako se u svaku posudu smjesti samo jedna biljka.

Za paprike vrijedi uzrečica 'glava na suncu, noge u vodi', dakle potrebno im je osigurati puno topline i vode, a posude su upravo savršene za takvo što. Sve sorte su najzadovoljnije sadnjom u paru. Odlično uspijevaju i tzv. poveruni, iznimno slatke, male španjolske papričice.

Kod klasičnog uzgoja zemlja se brzo ispire i treba je češće gnojiti, prekopavati i dodavati novu zemlju. Kod uzgoja u posudama dovoljno je povremeno 'zagrnuti' stabljike, tj. uz samu stabljiku dodati malo nove zemlje (najbolje kvalitetna mješavina ili čisti humus), a dobro je i povremeno zaliti biljke vodom u kojoj je otopljen humus. I to je bilo sve što se tiče prihranjivanja. Za uspjeh uroda pored redovnog zalijevanja ključno je posude ispuniti najkvalitetnijom zemljom te dobro uskladiti veličinu posude i biljke.

Izbor sorti za uzgoj

Šta i koliko povrća i začina uzgajati na balkonu zavisiće od toga koliko imate mjesta na balkonu za lonce i koliko je slobodnih zidnih površina odnosno balkonske ograde uz koju se povrće može penjati. Uzgajati na balkonu možete praktično sve – od mahuna i graha do cikle, mrkve, zelene salate i rukole.

Izbor sorti za uzgoj zavisi od vašeg ukusa i kulinarskih potreba, a mi vam predlažemo da svakako uključite ove:

Od začinskih je biljaka na balkonu i stalno pri ruci dobro imati: luk vlasac, peršun, kopar, tamjan, kadulju, ružmarin, bosiljak i nanu, čije listove ćete brati i koristiti cijele godine. Osim kopra, sve druge navedene začine kupite kao presadnice na tržnici ili u vrtnim centrima pa ih krajem aprila odnosno početkom maja posadite na svom balkonu, u lonce promjera namanje 15 cm. Sve osim kopra i bosiljka može i prezimiti, pa i peršun koji će sljedećeg proljeća još dati zelenih listova za supu.

Od povrća su za balkonski uzgoj najkorisniji salatni krastavac, paprika i paradajz te tikvice – dospjevaju kroz cijelo ljeto do rane jeseni obiljem plodova, a možete ih uzgajati iz presadnica, pri čemu birajte rane sorte manjih plodova, koji brže dospjevaju. Redovne ih berite – to će potaknuti rast novih plodova.
Krastavac držite u loncu uz zid na kojem mu priredite mrežicu ili drvene ljestvice na koje se može penjati vriježama.

Ostavite sjeme za sljedeću godinu

Paprike je dovoljno razrezati i sjemenke će ispadati. Potrebno ih je malo posušiti i spremiti u papirnatu vrećicu. Kod mesnatih i sočnih vrsta kod kojih se sjemenke nalaze u tkivu (pulpi) ploda, treba ih pažljivo izvaditi nožem, isprati tekućom vodom na cjedilu te preko noći pustiti da se osuše na papirnatom ručniku i zatim ih spremiti u označene vrećice. Sjeme je uvijek bolje vaditi iz što zrelijih plodova, a to posebno vrijedi za krastavce (plod treba pustiti da postane smeđi, mekan i nejestiv).

Skupljanje i razmjena sjemena posebno pomažu očuvanju autohtonih i tradicionalnih sorti, a nije zanemarivo ni da ćemo tako dobiti puno besplatnog a provjerenog materijala za sadnju, pa će već sljedeće godine hrana iz našeg vrta značajno pojeftiniti: platićemo tek vodu i malo humusa za gnojenje.

(ATV)