Srbi danas slave Miholjdan, dan na koji se prisećaju arhangela Mihaila, kojeg inače Srpska pravoslavna crkva slavi 21. novembra.

Na Miholjdan po predanju uvijek bude sunčan dan, ili je bar jedan dio takav. U narodu zato postoji i izraz “miholjsko ljeto”, ili kasno ljeto, a koji označava nekoliko toplih dana koji se uvijek poklope sa sredinom oktobra.

Upravo zbog toga što se na Miholjdan ili oko njega očekuje posljednji topli talas u godini, na ovaj dan valja obaviti posljednje radove na otvorenom, u polju, na njivama, ili svuda gdje rad zavisi od vremenskih prilika.

Na Miholjdan po narodnom vjerovanju ne treba obavljati kućne poslove, usisavati, spremati i slično. Ovo vjerovanje se uvriježilo u narod vjerovatno zbog toga što napolju treba posvršavati sve one poslove koji ne mogu da čekaju zimu.

Postoji i vjerovanje da se na Miholjdan ne treba vjenčavati. I ovo je vjerovanje takođe utemeljeno na tome da svatovi ne bi mogli da okupe goste jer su svi zauzeti drugim poslovima za pripremu za zimu.

Miholjdan se smatra i danom poslije kojeg treba polako početi sa pripremom zimnice.