Najbolji student u istoriji banjalučke Ekonomije poručuje: Ne tražite izgovore!

08:12, 14.03.2018.
Thumbnail

Jelica Rastoka je dvadesetdvogodišnja djevojka iz Banjaluke, za koju bez imalo pretjerivanja možemo reći da je neko na koga se trebamo ugledati i neko ko svojim razmišljanjima, radom, trudom, upornošću i uspjesima stvara ljepšu sliku budućnosti mladih u Republici Srpskoj.

Iako su je „bombardovali“ savjetima da ekonomista ima mnogo i da je pametna pa bi trebala ipak upisati neki „teži“ fakultet, vođena očevim savjetom „radi ono što voliš, ali budi u tome najbolja i ne trebaš brinuti“ ova uspješna mlada dama je upisala ekonomiju u Banjaluci, za šta će se kasnije ispostaviti da je u pitanju bila prava odluka.

Oni koji je poznaju, za nju kažu da je veliki filantrop i da je jako otvorena. Nerijetko joj se dešava da kolege sa fakulteta iznenađeno komentarišu kako nisu znali da ima tako dobre ocjene, jer je toliko “obična”, “normalna”, “društvena” i “opuštena”, a uvriježeno je mišljenje da su dobre ocjene rezervisane samo za „štrebere“ i “bubatore” koji su uglavnom asocijalni i rezervisani u komunikaciji. Jelica ruši taj stereotip. Kao i onaj da ljudi koji ne posjeduju naloge na društvenim mrežama nisu društveni (iako nema nalog ni na jednoj društvenoj mreži, uživa u širokom krugu prijatelja).U kolekciji preko stotinu diplomaJelica je još u osnovnoj i srednjoj školi ostvarivala značajne rezultate na svim takmičenjima na koja je išla. O tome svjedoči više od stotinu diploma koje joj danas služe kao podsjećanje i motivacija da nastavi da uči i radi. Iako se povremeno znala susresti sa omalovažavanjem njenih uspjeha komentarima kako je “ekonomija laka”, Jelica je nizala zlatne, srebrne i bronzane medalje i u konkurenciji sa gimnazijalcima, elektrotehničarima, informatičarima, pa tako posjeduje čak i jedinstveno izdatu diplomu od strane Ministarstva prosvjete i kulture RS za pokazano znanje i ljubav prema fizici.

“Nisam se obazirala na komentare koji su me pratili i ekonomsku školu sam upisala jer istinski volim ekonomiju. Volim matematiku i brojeve, matematičke teoreme, dokaze, statistiku mogu provući kroz sve situacije u životu. Moj otac je strastveni ekonomista, i moja dvije godine starija sestra, Milica, i ja, smo još od malih nogu bile “okružene” brojevima i ekonomijom. U suštini, ja sve vidim kroz ekonomiju, i koliko god to drugi opovrgavali, ona prožima aspolutno sve. Baš kao što danas imamo informacione tehnologije, samo što one naočigled “grizu” sve sfere života, a ekonomija to radi stihijski. To naravno ne znači da je bilo koja druga profesija manje važna ili potrebna. Naprotiv, dobro je i treba da radimo u svim poljima. Otac nam je govorio da je u njegovom selu bilo mnogo stolara, ali da je samo jedan, Mića Gračanin, bio najbolji stolar i zato su svi njega zvali kada im nešto treba, te je bio veoma uspješan. E, tako je i sa ekonomijom. Bez obzira koliko je ekonomista na tržištu, ukoliko si u nečemu najbolji – uspjeh je zagarantovan”, priča Jelica.

jelica rastoka

Autor je mnogobrojnih naučnih radova iz oblasti ekonomije, za koje je više puta nagrađivana. U njenom indeksu nema ocjene manje od desetke jer je, kako kaže, učila nešto što je zaista interesuje i što istinski voli. Tome je doprinijela i, kaže,  odlična organizacija na Ekonomskom fakultetu.

“Sve rokove i rasporede znamo i do godinu dana unaprijed tako da se nije teško organizovati i ostaje dosta slobodnog vremena koje sam ja posvetila prikupljanju dodatnih znanja i usavršavanju”, objašnjava ona.

Seminare, konferencije, radionice i druge oblike vanškolskog obrazovanja smatra jako važnim i u njima redovno učestvuje.

Iako je prisutan trend odlaska mladih i školovanih ljudi u inostranstvo, Jelica ima detaljno razrađen plan i jasno definisane ciljeve koje želi da ostvari u svom gradu, Banjaluci.

“Žao mi je što to moram reći, ali vrlo malo mladih odlazi iz naše zemlje jer njihovi kapaciteti prevazilaze ono što se ovdje nudi u smislu obrazovanja. Malo je i onih koji odlaze sa željom da se u inostranstvu usavršavaju kako bi sutra pomogli da se standard života ovdje poboljša. Odlazak se sveo na hir, pomodarstvo ili iluziju da se bilo gdje u svijetu do uspjeha dolazi lakše nego ovdje. Ja volim izazove, a priliku da negdje odem bih iskoristila isključivo za učenje i usavršavanje kako bih kasnije uticala da se stvari kod nas promijene na bolje. Želja mi je da živim u svojoj zemlji i poštenim radom i trudom obezbijedim kvalitetan život. Iako većina ljudi misli da je ovdje to nemoguće zbog korupcije i mnogih drugih problema, ja ipak smatram da živimo u prilično zdravoj sredini i potrudiću se da dokažem da je moguće. Meni su oduvijek naše tradicionalne vrijednosti bile ispred svega, i one se još rijetko gdje u svijetu gaje. Takođe, vezana sam za svoju porodicu i prijatelje i ne mogu zamisliti da živim daleko od njih”, objašnjava Rastoka.

(banjaluka.net)