Iako mnogi i dalje prefiriraju mediteranski jelovnik, možda nije zgoreg u susret nadolazećim hladnijim mjesecima razmisliti o prelasku na malo „jači“, nordijski način života - i njihovu ishranu.

Ova dijeta sve je popularnija među poznatima, a već nekoliko istraživanja potvrdilo je kako je ovakav režim ishrane odličan način kako za skidanje viška kilograma, tako i za dovođenje u red organizma i poboljšanje cjelokupnog zdravlja.

Kad je riječ o zdravlju, nordijski meni značajno reguliše krvni pritisak i snižava štetni holesterol, a velik uticaj ima i na rješavanje problema raznih upala, povezanih s nekim hroničnim bolestima - rakom, dijabetesom tipa 2, pa čak i Alchajmerom.

Isto tako, jelovnik vikinga odličan je i način za zdravo mršavljenje.

Ljudi u nordijskim zemljama spadaju među one sa najmanje problema sa viškom kilograma, a da se ovakvom ishranom lako mršavi pokazalo je i opsežno istraživanje sprovedeno pre nekoliko godina.

U naučnoj studiji od 147 gojaznih pacijenata koliko ih je učestvovalo u istraživanju, oni koji su se držali nordijske ishrane smršali su 4,7 kilograma nakon 26 nedelja, dok je kontrolna grupa uspjela da skine svega 1.5 kilograma.

Zanimljivo je i to što je veća količina tih kilograma otišla sa stomaka, zahvaljujući činjenici da se nordijska dijeta u velikoj meri sastoji od namirnica koje sagorijevaju masti.

Sad još da vidimo šta jesti kako bi kilogrami počeli da se “tope”.

Gotovo svo povrće i voće je dozvoljeno, ali naglasak je na - borovnicama i ostalom bobičastom voću, jabukama, kruškama i šljivama, dok se od povrća preporučuju praziluk, cvekla, šargarepa, keleraba, paštrnak, bundeva, krompir i luk.

Veoma je važno jesti i dosta kupusa, karfiola, kelja, spanaća i ostalog zelenog povrća.

A šta je apsolutno zabranjeno?

trans masnoće
brza hrana
sokovi
prerađena hrana
aditivi u hrani

U nordijskoj ishrani riba je neizbježna, što je odlično jer je prepuna vitamina D, omega 3 masnih kiselina, joda, cinka i drugih važnih nutrijenata.

Dozvoljene su gotovo sve vrste riba, posebno haringa, skuša, losos i bela riba.

Preporuka je da se riba jede najmanje dva puta nedjeljno, dok je kod mesa potrebno smanjiti unos masnog mesa i nastojati da se divljač nađe na jelovniku.

Crveno i bijelo meso trebalo bi jesti što rijeđe, dok bi salame, viršle i ostale mesne prerađevine trebalo u potpunosti izbjegavati.

Mlijeko i jaja su dozvoljeni, ali u umjerenim količinama.

Orašaste grickalice igraju veliku ulogu u zdravoj ishrani, pa nije čudno da su i kod vikinga našle svoje mjesto.

Jedite orahe, lešnike i bademe, a dodajte im i čia sjemenke, lanene, suncokretove i semenke bundeve. Kao dodatni izvor proteina, na raspolaganju su vam i sočivo, pasulj i grašak.

Raž, ječam i ovas su glavne žitarice u nordijskoj prehrani - uz to što manje prerađeno, to bolje!

I dok se mediteranska ishrana bazira na maslinovom ulju, u nordijskoj je naglasak na ulju od uljane repice (kanola ulje).

(dnevnik.rs)