Osuđenici za ratne zločine mogli bi da dobiju mogućnost pomilovanja, i to nakon tri petine odslužene kazne. To je suština prijedloga ministra pravde BiH, Josipa Grubeše.

Prijedlog je dospio na sjednicu Savjeta ministara, ali je ubrzo povučen, jer se o njemu nije izjasnilo Predsjedništvo, a kolektivni šef države je taj koji, u praksi, osuđenika može da oslobodi kazne. Slična ideja o donošenju Zakona o amnestiji krčka se i u Narodnoj skupštini i Ministarstvu pravde RS, ali je, doduše, tek u začetku.

"Zbog evropskih zatvorskih propisa, pa i zbog mogućnosti jednog drugačijeg odnosa prema osuđenim licima, ministarstvu pravde u Vladi RS je prihvatljiva jedna ovakva inicijativa. Ja sam obavio konsultacije sa članovima tog skupštinskog odbora i postoji mišljenje da treba pristupiti izradi jednog takvog zakona", rekao je ministar pravde RS Anton Kasipović.

Zbog osjetljivosti problematike, procjena krivičnog djela, svih dokaza i vještačenja morala bi da bude bez greške. Zato će sa tekstom zakona vlasti iz Srpske malo da pričekaju. Politika je, u ovoj priči, druga strana medalje. Milorad Kojić, direktor Centra za istraživanje ratnih zločina kaže da čak i praksa Haškog tribunala predviđa prijevremenu slobodu nakon dvije trećine odslužene kazne. Problem vidi u, kako kaže, selektivnom djelovanju pravosuđa u Bosni i Hercegovini.

"Kako se ne pravi problem kad Haški tribunal prijevremeno nekog pusti na slobodu, a da se to ovdje ne može primjeniti. Ja apsolutno ne vidim nijedan problem zašto ta lica ne bi bila predmet pomilovanja ili amnestije, bez obzira na odnose", rekao je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih civila Milorad Kojić.

Ministar Grubeša inicijativu je objasnio obavezama propisanim međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima. Sama ideja u javnosti je naišla na lavinu osuda. Federalna udruženja koja okupljaju žrtve rata, u samom startu su se pobunila, poručivši da bi država tom odredbom podržala najteže zločince, i da će se protiv nje boriti svim silama. U Udruženju žena rata sa kolegama iz Federacije slažu se samo djelimično. Kažu, neka selekcija bi, u svakom slučaju, morala da se napravi.

"Ljudi koji su baš učinili drakonska krivična djela, s predumišljajem, namjerom, s mržnjom, koji su bolesnici, jer normalan čovjek to ne može uraditi, morate imati selekciju prema takvim ljudima. Ali iz Federacije, mislim da to njima ne odgovara jer znaju da je veliki broj Srba osuđen", rekla je Božica Rajilić iz Udruženja žene žrtava rata RS.

Sud BiH je iza rešetaka poslao 181 osuđenika za ratne zločine. Najviše Srba, koji su ukupno dobili više od 1600 godina robije. Slijede Bošnjaci sa 324 i Hrvati sa 246 godina zatvorske kazne. Sve strane su saglasne u jednom – u državi u kojoj živimo, kompromis neće doći tako lako, ako ga uopšte i bude.