Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović smatra da je podizanje optužnice protiv ratnog komandanta muslimanskih snaga u Srebrenici Nasera Orića i najava nastavka strukturalnog dijaloga o pravosuđu samo maska da se amortizuje nezadovoljstvo Srba radom institucija BiH.
Mitrović je rekao da proces traženja nestalih Srba u BiH praktično stoji od 2008. godine, kada je prešao u nadležnost Instituta za nestale BiH, koji je, kao i Tužilaštvo BiH, potpuno u službi SDA i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.
On kaže da, zbog toga, referendum u Republici Srpskoj o Sudu i Tužilaštvu BiH ima osnova i porodice zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila ga zdušno podržavaju, bez obzira na to da li će biti sproveden ili će njegovi ciljevi biti ostvareni kroz najavljeni i iznuđeni strukturalni dijalog.
“Bojim se da je to samo maska da se amortizuje frustracija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske”, rekao je Mitrović na konferenciji u Beogradu povodom 30. avgusta – Međunarodnog dana nestalih.
Prema njegovim riječima, isti cilj ima i podizanje optužnice protiv Orića.
“To je samo jedan od poteza da se neutrališe potjernica iz Srbije i eventualni referendum”, smatra Mitrović.
On kaže da se godinu dana nakon potpisivanja Mostarske deklaracije potvrdilo da su porodice zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila iz Srpske bile u pravu kada su tražile od tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića da ne potpiše taj dokument, jer je njime dat legitimitet Međunarodnoj komisiji za nestala lica, koja je indiferentna prema pitanju nestalih Srba u BiH.
Predsjednik Komisije Vlade Srbije za traženje nestalih Veljko Odalović rekao je da je očekivao da će nakon potpisivanja Mostarske deklaracije doći do zamaha u procesu traženja nestalih na cijelom prostoru bivše Jugoslavije, ali da se desilo sasvim suprotno.
“Proces je u krizi. Sem par najava, nema vijesti o konkretnim rezultatima, niti da će procesi odgovorne dovesti pred lice pravde”, rekao je Odalović.
Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac upozorio je da proces traženja nestalih u Hrvatskoj već dugo tapka u mjestu, navodeći da bi “znatan broj sudbina ljudi mogao biti riješen kada bi u Zagrebu bilo dobre volje”.
“'Veritas' raspolaže sa 360 informacija o grobnim mjestima, a 346 tijela čeka na identifikaciju. Rješavanje samo ovih slučajeva bilo bi veliki pomak”, tvrdi Štrbac.
On je ukazao na potrebu da na teritoriji Hrvatske bude uspostavljen specijalni sud za zločine koji bi onemogućio da se nastavi “sudsko beščašće” u toj državi i procesi koji po pravilu vode amnestiranju odgovornih za zločine.
Govoreći o problemu nestalih na Kosovu, zamjenik predsjednika Koordinacije srpskih uduženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije Duško Čelić rekao je da sumnja da će žrtve i njihove porodice dobiti pravdu radom specijalnog suda za zločine OVK.
“Pravni okvir na kojem je ustanovljen taj sud nije pisan u Prištini, nego u Vašingtonu, preko Brisela. Pravni okvir daje prostor za 'prijateljsku pravdu' i pravdu prijatelja nezavisnosti Kosova”, upozorio je Čelić.
Rezimirajući proces traženja na prostoru bivše Jugoslavije u protekle dvije decenije, predsjednik Koordinacije Dragan Pjevač rekao je da žrtve, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, nisu dobile ni pravdu, niti solidarnost i saosjećajnost.
