Sve više kompanija odustaje od lozinki, a zamjenu pronalazi u jačoj zaštiti – upotrebi biometrijskih podataka.

Biometrijska autentifikacija koristi lice, otiske prstiju ili skeniranje rožnjače da brzo potvrdi nečiji identitet.

Proizvođači pametnih telefona već su uveli otključavanje putem biometrijske autentifikacije, a sada se sve češće takav način koristi i za otključavanje računara, pa čak i zgrada.

Prema nekim istraživanjima, čak 90 odsto kompanija će do 2020. koristiti biometrijsku autentifikaciju.

Ali ni biometrijska autentifikacija nije neprobojna, i biometrijski podaci mogu da se ukradu i zloupotrijebe.

Stručnjaci su već pokazali da je moguće prevariti čitače otisaka prstiju i kamere za očitavanje lica i šarenica.

Postavlja se i pitanje privatnosti, odnosno zaštite takvih biometrijskih podataka. GDPR direktiva koja stupa na snagu u EU u maju zahtijevaće izričit pristanak građana za korišćenje njihovih biometrijskih podataka.

Pa ipak, ni biometrijski podaci neće biti dovoljno snažni da zaštite naše podatke, barem ne samostalno.

Stručnjaci smatraju da će, radi bolje zaštite, ipak biti potrebno koristiti dvije različite metode, baš kao što i danas koristimo dvostepenu autentifikaciju.

Pojedine kompanije razvijaju nove metode zaštite zasnovane na ponašanju korisnika, u kom položaju držimo pametni telefon kada ga koristimo, da li kucamo pomoću jedne ili dvije ruke, kako povlačimo prstom po ekranu.

Upravo su banke i druge finansijske institucije najzainteresovanije za takav način identifikacije korisnika. Jer, možete napraviti masku nečijeg lica ili odštampati nečiji otisak prsta, ali teško da možete da kopirate način na koji neko kuca određene riječi ili povlači prstom po ekranu.

(SrpskaCafe)