Ljudi su počeli da uzgajaju voće i povrće, prvenstveno, da bi mogli da prave alkohol i da piju, tvrde naučnici.

Ljudska žeđ za alkoholom i opijanjem vjerovatno svoje korjene ima još u paleolitu i bila je jako važna u razvijanju jezika, umjetnosti i religije, tvrdi naučnik Petrik Mekgovern.

Tokom istraživanja fragmenata taloga na posuđu, tim ovog arheloga izvukao je uzorke i ponovo kreirao niz alkoholnih napitaka koje su trošili ljudi u dalekoj prošlosti.

"Dodir Mide" je piće napravljeno na osnovu uzoraka iz grobova u Turskoj starih 2.700 godina.

To piće je slično vinu, pivu ili medovini. Pravi se od meda, ječmenog slada, bijelog grožđa i šafrana.

Najstariji fermentisani alkoholni napitak dolazi iz Kine, ističe Mekgovern.

Tamo se napitak "Zamak Džijahu", kako su ga nazvali naučnici, pio prije devet hiljada godina. Glavni sastojci tog pića su plodovi gloga, kinesko divlje grožđe, pirinač i med.

"Teobromin" se pio u Hondurasu prije 3.400 godina. Piće je tamnocrvene boje, pravi se od meda, čilija i kukuruza, a jedan od sastojaka je i kakao.

Naučnici navode da se alkohol pio na područjima najstarijih civilizacija.

Stari Etrurci su prije 2.800 godina pili piće na bazi ječmenog slada i pšenice. Sadržalo je i lješnik, šipak, kesten, med, djetelinu, a kuvali su ga u bronzi.

U Skandinaviji, ljudi su se, prema analizama posuđa starog 3.500 godina, "zagrijavali" napitkom od pšenice, brusnice, meda, zobi i breskve, navode naučni portali.

(Srna)