Od početka godine u Univerzitetskom kliničkom centru /UKC/ Republike Srpske evidentiran je povećan broj pacijenata sa akutnim koronarnim sindromom, kao i oboljelih od moždanog udara za približno 20 odsto, potvrđeno je Srni u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Ljekari kažu da je to posljedica konzumiranja veće količine masne i slane hrane i pića, ali i temperature vazduha koja je niska ili oscilira, pa pogoršava opšte stanje kardiovaskularnih bolesnika i dovodi do oscilacije pritiska kod hroničnih bolesnika.

Načelnik Klinike za kardiologiju u UKC-u Tamara Kovačević Preradović kaže da je takvo stanje posljedica i neredovnog uzimanja terapija, te pacijentima savjetuje da prate uputstva porodičnih ljekara i kardiologa i da redovno uzimaju terapiju.

Šef Odjeljenja interventne kardilogije na ovoj klinici Saša Lončar naveo je da je prošle godine urađeno ukupno 2.697 procedura.

"Od tog broja ukupno je urađeno 470 perkutanih koronarnih intervencija, od čega su 404 intervencije podrazumijevale zbrinjavanje akutnog infarkta miokarda. Od ukupnog broja akutnih infarkta miokarda, 331 je zbrinuto van radnog vremena", rekao je Lončar.

Da je neredovno uzimanje lijekova posljedica ovih zdravstvenih tegoba saglasan je i šef Jedinice za moždani udar na Klinici za neurologiju Siniša Miljković, koji je istakao i važnost fizičke aktivnosti.

Prema njegovim riječima, faktori na koje se ne može uticati su dob, pol, genetska predispozicija, ali može na hipertenziju, pušenje, dijabetes, asimptomatsku stenozu karotidne arterije, hiperlipidemiju i još neke bolesti srca.

On je istakao da su studije pokazale da smanjenje krvnog pritiska za samo 10 milimetara živinog stuba smanjuje rizik za pojavu moždanog udara za četiri puta, prestanak pušenja za pet puta, a dobro regulisana šećerna bolest smanjuje rizik od pojave moždanog udara za dva do tri puta.

Broj novooboljelih od moždanog udara se udvostručuje sa svakom dekadom nakon 45 godina starosti, a dvije trećine moždanih udara se dešava u životnoj dobi nakon 65 godina.

Miljković je ukazao da je na našem prostoru primjećen trend povećane učestalosti obolijevanja od moždanog udara kod osoba srednje životne dobi, odnosno od 40 do 60 godina.

"Riziko faktori i njihovo prisustvo, posebno ako osoba ima više riziko faktora, mogu se smatrati uzročnicima moždanog udara. Ovo nameće stav, da svu našu aktivnost treba usmjeriti ka njihovom mijenjanju odnosno uklanjanju da bismo smanjili broj oboljelih od moždanog udara", rekao je Miljković.

On je naglasio da je najveći napredak u liječenju bolesnika sa moždanim udarom postignut sa primjenom takozvane trombolitičke terapije koja se primjenjuje u Jedinici za moždani udar, za određene oblike ishemijskog moždanog udara, koja za četiri puta povećava mogućnost dobrog konačnog ishoda liječenja.

"Prvi put su neurolozi u mogućnosti da djeluju na sam uzrok bolesti, jer ovaj lijek može da razgradi tromb-ugrušak na mjestu gdje je nastao. Kod davanja same terapije, nažalost, za sada postoji niz ograničenja. Prvo i najbitnije je da se ona može dati samo ako pacijent stigne unutar četiri i po sata od nastanka moždanog udara. Zato je naročito važno da se pacijenti čim osjete simptome ili se posumnja na moždani udar jave ljekaru ili direktno neurologu da bi se što prije reagovalo", istakao je Miljković.

On je objasnio da najčešći simptomi i znakovi koji bi govorili u prilog moždanom udaru su slabost jedne strane tijela, smetnje sa govorom, ako pacijent primjeti da su mu se "iskrivila usta", nerijetko pomućeno stanje svijesti, ponekad glavobolja i dezorijentisanost.

(Srna)