Građani su na sajtu grada predložili da se pored spomenika na Banj brdu postavi tabla sa osnovnim informacijama o spomeniku.
- Smatram da bi turisti, osim što vide spomenik, trebalo da imaju mogućnost da nešto pročitaju o istoriji i stradanju naroda na ovim prostorima - rekla je Marija Kostić iz naselja Borik.
Dodala je da bi tabla sa osnovnim informacijama bila dobar prvi korak u tom smjeru.
Banj brdo dominira banjalučkom kotlinom, a njegov vrh je udaljen 5 km od centra grada. Na vrhu ovog brda (431 m nadmorske visine) nalazi se spomenik Krajišnicima. Ovo je nesumnjivo najpoznatije banjalučko izletište.
Spomenik palim Krajišnicima u Narodnooslobodilačkoj borbi (1941—1945) je djelo akademskog kipara Antuna Augustinčića jednog od najvećih jugoslovenskih kipara i majstora memorijalne plastike. Spomenik je na svečan način je otkriven na Dan ustanka naroda BiH - 27.jula 1961.godine uz prisustvo najviših državnih rukovodilaca.
Spomenik je mauzolejskog tipa visine 13 metara i dužine 24 metara, a svojim dimenzijama i monumentalnošću trebao je da pokaže veličinu žrtve podnesene za slobodu.
Pozicija spomenika je takva da se vidi iz gotovo svih dijelova grada, a sa spomenika se pruža pogled na cijeli grad.
Bilo je predviđeno da se unutrašnjost spomenika oslika i Ismet Mujezinović je napravio skice crteža, ali zbog prodora vode to je odloženo. Spomenik je izgrađen od bračkog mermera, što je uzrokovalo njegovo osipanje, jer se pokazalo da taj kamen nije pogodan za ovdašnju klimu. Tako je ovaj spomenik od početka imao problema sa održavanjem. Osamdesetih je urađena detaljna rekonstrukcija, koja je samo dijelom spriječila propadanje.
