Banski dvor će uskoro imati novog direktora - ili makar novog-starog direktora. Sadašnji vršilac dužnosti, kompozitor Mladen Matović, zasad je favorit.
Danas nije imao vremena za kamere, ali je, postajući V.D, poručio da će od Banskog dvora napraviti "kulturni dragstor" ili epicentar dešavanja u Banjaluci.
Kulturnjaci iz grada na Vrbasu nemaju dileme - obnova Banskog dvora je apsolutni prioritet onog ko sjedne u vruću direktorsku stolicu, ali svako ima svoju viziju.
"Ja nisam za jedno potpuno otvaranje Banskog dvora, da se to otvori jednom diletantizmu, amaterizmu. Prvenstveno se mora promišljati o Banskom dvoru kao o jednoj reprezentativnoj ustanovi kulture koja će i svojim programima i sadržajem i izgledom to i pokazati", rekla je Ljiljana Petrović Zečić, direktor Narodne i univerzitetske biblioteke RS.
Glumac Dejan Andrić drugačije razmišlja. On bi da kultura pod svoje okrilje vrati i djecu, pa ne želi da Banski dvor postane kulturni centar šačice privilegovanih umjetnika, nego da bude dostupan svima.
"To bi trebao biti centar u kojem bi se, po meni, zadovoljile kulturne potrebe cjelokupnog stanovništva - djece, mladih i odraslih. U kojem bi se mogli produbiti kulturna interesovanja kod nas malo starijih, kod starije generacije, ali prije svega da se razviju kod djece", kaže Dejan Andrić, glumac "Nevid teatra".
Banjalučki "hram kulture" nije ozbiljnije obnavljan više od 40 godina. Veliki dio prostorija zjapi prazan i u ruševnom je stanju.
Ko god zagospodari krovnom kulturnom ustanovom u gradu na Vrbasu, moraće da zasuče rukave da bi ga u potpunosti osposobio. I to što prije, jer Banjaluka ima odvažan plan da u narednom periodu postane Evropska prestonica kulture.
