Ombudsman za ljudska prava BiH već narednog mjeseca dostaviće specijalni izvještaj koji je o povredi prava i diskriminaciji pred Sudom BiH tražila Narodna Skupština.

Ljubinko Mitrović, ombudsman za ljudska prava za ATV kaže da je za sada, osuđenicima za ratne zločine bolje ako im se sudi pred Haškim tribunalnom, nego u Sudu Bosne i Hercegovine. Oni jedini presuđuju po rigoroznijem Krivičnom zakonu iz 2003. godine, koji dostiže kaznu do 45 godina, dok Okružni i Kantonalni primjenjuju Zakon bivše Jugoslavije, sa najvećom kaznom zatvora od 20 godina.

Smrtna kazna propisana Krivičnim zakonom bivše Jugoslavije, tvrdi, nije opravdanje Sudu BiH što ne primjenjuje taj zakon, jer je ona ukinuta još prije 20 godina.

"Praktično se postavlja pitanje da li je bolje da počinioca krivičnog djela sudi Kantonalni ili Okružni sud ili da ga sudi Sud Bosne i Hercegovine. U svakom slučaju mnogo bolje je za počinioce da ga sudi Kantonalni odnosno Okružni sud, nego da im sudi Sud BiH. Ovamo im prijeti kazna do 15 godina, izuzetno 20, a kada je u pitanju Sud BiH, to može da ide do 45 godina", izjavio je Ljubinko Mitrović, Ombudsman za ljudska prava BiH.

Evropski sud za ljudska prava još 2013. godine u predmetu "Maktouf i Damjanović" odlučio je da Sud BiH za ratne zločine od 92-95. godine ne može retroaktivno suditi po Zakonu BiH. To bi bilo dozvoljeno samo u slučaju da propisuje manje kazne. Međutim, Ustavni sud BiH odbio je mnoge apelacije koje su zbog retroaktivne primjene prema Ustavnom sudu BiH upućivali Srbi.

Predsjednik Milorad Dodik napominje da je politika umiješana i u pravosuđe.

"Od Dejtonskog sporazuma, to jeste 95. pa do danas, položaj Srba u Federaciji nije adekvatan. U Domu naroda Federacije nemate zastupljenost Srba. U Sudovima koji su oni vještački stvorili na nivou Sarajeva, sudi se Srbima po nekim strožijim zakonima, Muslimanima se sudi po nekim blažim zakonima", rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Pravnici tvrde da je Krivični zakon BiH hitno potrebno izmijeniti kada su u pitanju suđenja za ratne zločine.
Sporno je i što, za razliku od Haškog tribunala, Sud BiH ne poznaje ni uslovno otpuštanje iz zatvora.

"To je sigurno apsurdno i mora se naše zakonodavstvo u tom smislu mijenjati, prije svega kada tu ovorimo o uslovnom otpustu koji se odnosi na dvije trećine izdržane kazne. Osuđenicima se mora dati prilika da nakon dvije trećine izdržane kazne dobiju uslovni otpust zbog dobrog vladanja ukoliko je postignuta svrha specijalne prevencije", kaže
Milan Petković, pravnik.

Statistički podaci prikupljeni u instituciji Ombudsmana za ljudska oprava BiH dokazuju da je Sud BiH pet puta više presuda donio po rigoroznijem Krivičnom zakonu iz 2003. godine. Okružni i Kantonalni sudovi 15 puta više presuda donosili su po zakonu bivše Jugoslavije, koji propisuje manje kazne.