Bezgotovinsko plaćanje jako je bitno za suzbijanje sive ekonomije, jer se ona dešava najčešće gdje se radi gotovinom, istaknuto je na panelu "Borba protiv sive ekonomije - značaj bezgotovinskog plaćanja" u okviru "Jahorina ekonomskog foruma".
Panelisti su naglasili da bezgotovinsko plaćanje u BiH nije na zadovoljavajućem nivou, iako je daleko jeftinije od gotovinskog, te zaključili da je građane ove zemlje neophodno edukovati kada su u pitanju porezi, njihovo plaćanje, siva ekonomija, te bezgotovisko plaćanje.
Direktor Poreske uprave Republike Srpske Zora Vidović, koja je i jedan od panelista, rekla je da se podatak kompanije "Masterkard" od prije tri godine, prema kojem je učešće sive ekonomije u BiH 25 odsto, treba uzeti uslovno, s obzirom da nema svježijih istraživanja, te da je siva ekonomija prisutna kao u bilo kojoj drugoj zemlji u svijetu.
Ona je istakla da Poreska uprava radi na suzbijanju sive ekonomije, te dodala da u Srpskoj od 2015. godine postoji jedna vladina komisija koja se bavi njenim suzbijanjem.
Prema njenim riječima, na tom polju je u Srpskoj dosta urađeno, izmijenjeno je niz propisa, a sama činjenica da je rast prihoda u prošloj godini bio osam odsto veći u odnosu na prethodnu, te činjenica da je rast privrednih aktivnosti bio oko tri odsto, govori da je rast prihoda daleko veći, a što znači da, ipak, taj jedan dio sive zone ulazi u legalne tokove.
"Našom analizom došli smo do zaključka da su najveći izvori sive ekonomije rad povezanih lica, kroz transferne cijene i borimo se protiv toga. Imamo i problem neizdavanja fiskalnih računa, što je jako veliki izvor sive ekonomije", rekla je Vidovićeva.
Ona je navela da Poreska uprava preduzima značajne mjere, što govori i podatak da je u četiri mjeseca ove godine naplaćeno poreza na dobit 70 odsto od ukupne naplate za prošlu godinu, te da to tovori da je veliki dio prihoda izašao iz sive zone i ušao u legalne tokove.
Prema njenim riječima, rad na crno takođe je jedan od problema, tako da su inspektori u Srpskoj dobili ovlaštenja da rade na njegovom suzbijanju.
"Ne možemo očekivati da samo represivnim mjerama dovedemo poreski moral na jedan značajniji nivo. Moramo se baviti više obukom stanovništva. Čak mislim da moramo krenuti i u škole, obučavati mlade generacije da znaju šta je porez i čemu on služi", rekla je ona.
Direktor Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH Miro DŽakula rekao je da je Uprava prvi put u istoriji BiH naplatila 7,044 milijardi KM.
"To je iznos koji je jednostavno impozantan i koji nam govori da je time jedan dio sive ekonomije obuhvaćen", naveo je DŽakula.
On je naglasio da je plaćanje poreza civilizacijsko dostignuće, ali da se na ovim prostorima priznaje samo zakon, obaveza i kazna.
"Ako želimo smanjiti sivu ekonomiju, trebamo riješiti i unaprijediti zakonsku regulativu, kako u indirektnim, tako i u direktnim porezima", istakao je DŽakula.
Prema njegovim riječima, potrebno je ojačati institucije koje se bave prikupljanjem prihoda, ali i razvijati svijest poreskih obveznika, te kroz sinergiju napraviti da ljudi koji plaćaju poreze imaju uvid u ono gdje se taj novac troši i što je posebno bitno da poreska politika i socijalna politika ne idu zajedno.
"Poreska politika naplaćuje prihode, a institucije vlasti na svim nivoima treba da kroz svoja ministarstva obezbijede raspodjelu tih sredstava onima kojima je to najpotrebnije", rekao je DŽakula.
Vršilac dužnosti direktora Poreske uprave Federacije BiH /FBiH/ Šerif Isović rekao je da je za borbu protiv sive ekonomije potrebno identifikovati njene uzroke, te imati jedan multidisciplinaran pristup.
Prema njegovim riječima, federalna Poreska uprava ima brze akcije na suzbijanju sive ekonomije, a pravna regulativa u FBiH mora biti drugačija.
Izvršni direktor Savjeta stranih investitora u BiH Sanja Miovčić rekla je da je stav Savjeta da bi u zemlji trebalo da bude nulta stopa tolerancije za sivu ekonomiju.
Prema njenim riječima, četiri su ključne mjere za suzbijanje sive ekonomije - suzbijanje ilegalne trgovine duvanom, suzbijanje ilegalne trgovine naftom i njenim derivatima, suzbijanje rada na crno, te suzbijanje sive ekonomije u finansijskim transakcijama.
Direktor "Mastercarda" za Srbiju, Crnu Goru i BiH Jelena Ristić navela je da postoje dva tipa sive ekonomije - aktivni i pasivni.
Pasivni se, kako je navela, odnosi na gotovinska plaćanja, dok je aktivni tip onaj gdje i kupovna i prodajna strana ima interes da ne prikažu da je izvršena neka transakcija.
(Srna)
