Zmajeva nagrada Matice srpske uručena je pjesnicima Vladimiru Jagličiću iz Kragujevca i Selimiru Raduloviću iz Novog Sada, kojima je ravnopravno dodijeljeno ovo značajno književno priznanje.
Jagličić je Zmajevu nagradu dobio za zbirku pjesama "Predgrađe horizonta", u izdanju Srpske književne zadruge iz Beograda, a Radulović za zbirku pjesama "Dah male molitve", u izdanju Fondacije "Grupa sever" iz Novog Sada.
Prestižna nagrada uručena je sinoć na svečanoj sjednici Matice srpske povodom 192 godine od njenog osnivanja.
Predsjednik žirija za dodjelu Zmajeve nagrade Jovan Delić istakao je da je Zmajeva nagrada Jagličiću došla "u pravi čas".
"Ima Jagličić stihova koji se pamte nezavisno od pjesama i pjesnika. Stihova koji sad imaju dublja i veća iskustva i svijetle kao dragulji. A to je po pravilu znak dobrog i dragocjenog pjesnika", naveo je Delić.
On je istakao da su u pjesmi "Nemanjić" Jagličiću bila dovoljna dva stiha da izrazi svoj kulturni patriotizam i prirodu srpskog gospodstva. To su stihovi:
"Naše je gospodstvo visoko u duhu, visok je gospodin srpski jezik naš".
Jagličić je rekao da je ponosan što je dobio nagradu koja nosi ime po velikom srpskom pjesniku Jovanu Jovanoviću Zmaju.
"Za mene su srpski romantičari i idealisti bili kućni duhovi. Jovan Jovanović Zmaj za mene je lik iz samog središta tog vilinskog sveta. Ne samo majstor čije je stihove narod primio za svoje, već jedan od onih svetih ljudi koji su Vojvodinu neraskidivim nitima vezivali za Srbiju, onda kad se to činilo nelakim i opasnim poslom. Time je doprineo da današnjem utisku, da je ta povezanost prirodna i trajna", rekao je Jagličlić.
O Radulovićevim pjesmama govorio je Ivan Negrišorac /pjesničko ime aktuelnog predsjednika Matice srpske Dragana Stanića/.
"Specifičnost Radulovićeve poezije ogleda se u tome što je on svoje pjesničke poduhvate započeo usred epohe postmoderne. U vreme, kad je raskol religioznog uma i lirske metafizike, pa čak i raskol svih oblika logocentrizma, naizgled nepovratno potisnuo sve oblike lirski usredsređenog pevanja", rekao je Negrišorac.
On je naveo da Radulovićev tematsko-izražajni kompleks pjesama, definiše njihovog idealnog čitaoca.
"Taj tematsko-izražajni kompleks Radulovićeve poezije definiše njenog čitaoca, koga možemo prepoznati u intelektualcu pre svega visokih bogoslovskih kompetencija. Sjajnom poznavaocu, Biblije, ali i šire bogoslovske kulture, te ništa manje hrišćanskog, posebno pravoslavnog predanja", rekao je Negrišorac.
Radulović je rekao da prije četiri decenije kada je napuštao svoj zavičaj pod Lovćenom nije mogao ni slutiti da će se jednog dana, sa ovog mjesta i na ovaj način zahvaljivati Jovanu Jovanoviću Zmaju za sve one darove s kojima je zborio ne samo vlastito detinjstvo, nego i svoj čitav život.
"Nije bez razloga Ivo Andrić zapisao da smo svi prošli kroz Zmaj Jovino delo, da je ono neprolazno i svudašnje i da na razne načine živi i danas. Jedan od njegovih najverodostojijih nastavljača Duško Radović, uvek je predočavao da je Zmaj Jovino otkriće deteta i neposredna zdravica detinjstvu neotklonjiv datum srpske kulture i istorije", rekao je Radulović.
Na svečanoj sjednici tradicionalnu besjedu povodom 192 godine osnivanja Matice srpske govorio je profesor Milo Lompar, a tema je bila "Miloš Crnjanski i Prvi svjetski rat".
Stihove iz nagrađenih zbirki Jagličića i Radulovića govorila je Isidora Popović.
Sjednica je održana u Svečanoj sali zgrade Matice srpske u Novom Sadu, najstarije srpske književne, kulturne i naučne institucije, koja je osnovana je 16. februara 1826. godine u Pešti.
Matica srpska osnovana je u vrijeme oslobađanja Srbije od viševjekovne turske vlasti i jačanja svijesti o potrebi da se srpski narod u punoj mjeri uključi u savremene evropske tokove, uz očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta.
(Srna)
