Veličanjem Franje Tuđmana i kardinala Alojzija Stepinca, te optužbama na račun “velikosrpske agresije”, Hrvatska je danas obilježila 25 godina od sticanja nezavisnosti.
Svečna sjednica Sabora, kojoj su prisustvovali predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i odlazeći premijer Tihomir Orešković, počela je minutom ćutanja za prvog predsjednika nezavisne Hrvatske Tuđmana.
Sjednicom Sabora, koji će, kako je već odlučeno biti raspušten 15. jula, predsjedavao je Željko Rajner (HDZ).
Inače, 25 godina od sticanja nezavisnosti Hrvatska obilježava u atmosferi podijeljenosti, kao posljedice najteže političke krize u novijoj istoriji.
Nepunih pola godine od redovnih parlamentarnih izbora, Hrvatska će, kako je odlučeno, imati vanredne parlamentarne izbore već početkom septembra. Sabor je raspušten, a vlada je u tehničkom mandatu. U najuticajnijoj HDZ je u toku kandidovanje za predsjednika stranke nakon što je Tomislav Karamarko podnio ostavku.
Predsjednica Kitarović, Rajner i Orešković su svom obraćanju ocijenili da je Hrvatska u tih 25 godina puno postigla, ali istovremeno pozvali na saglasnost oko zajedničkih nacionalnih interesa.
“Razoružani i bez izgrađene diplomatije, suočeni s prvim terorističkim napadima velikosrpske agresije i pritiscima iz međunarodne zajednice, koja je još bila privržena očuvanju bivše jugoslavenske federacije, nismo imali mnogo izgleda za uspjeh.
Ali imali smo ono najvažnije: odlučno državno vođstvo na čelu s Franjom Tuđmanom, koji je politikom pomirenje iseljenje i domovinske Hrvatske postigao narodno jedinstvo", rekla je Kitarović, prenijela je Hina.
Poručila je da se Hrvatska u narednom razdoblju mora osloboditi nepotrebnih ideoloških sporova, prije svega pitanja vezanih za Drugi svjetski rat.
Kitarović je pozvala na jedinstvo svih relevantnih političkih faktora, a u susret predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima poručila je da od svih učesnika očekuje „krajnju odgovornost“.
"Sada treba zanemariti lične ambicije, nezadovoljstva i sve ono što nam zaklanja jasan pogled na velike probleme našeg društva, koji traže odlučna rješenja", kazala je predsjednica.
Tokom prijepodneva predstavnici vlasti su položili vijence na spomen obeležje poginulim braniteljima, a misu za domovinu u crkvi Svetog Marka služio je kardinal Josip Bozanić, koji je pozvao vjernike da se ne odaju beznađu, nego da mole za domovinu.
Bozanić je, kako su prenijeli hrvatski mediji, istorijske događaje od prije 25 godina nazvao “prekeretnicom i novim početkom za Hrvatsku”.
"S tim događajima počinju savremeni demokratski procesi hrvatskoga društva, koje vapi za novim zajedništvom i dijalogom", ocijenio je Bozanić.
A pojašnavajući pojam antifašiste, Bozanić je upozorio da hrvatsko društvo opterećuje neprestano vraćanje na teme prošlosti - Drugom svjetskom ratu i postratnom periodu, fašizmu i onome što se predstavlja pod pojmom antifašizma, rekao je Bozanić.
Time se, kako je ocijenio, ne treba da bavi politika, nego naučne institucije, ali i upozorio da je u Hrvatskoj još uvijek prisutan strah od činjeničnog i naučnog istraživanja tog razdoblja.
"Oni koji ne dopuštaju da o tim događajima govore činjenice, dokumenti i naučna istina unose stare podjele u hrvatsko društvo i zarobljenici su sljepila koje savremenu Hrvatsku ne otvara budućnosti", ocijenio je kardinal.
Bozanić je govorio i o, kako je rekao, nasrtajima na “lik i djelo” kardinala Katoličke crkve u Hrvatskoj Alojzija Stepinca, koga Srbi smatraju ratnim zločincem iz perioda ustaškog vođe Ante Pavelića.
Bozanić smatra da ti nasrtaji dolaze otuda što je problem u tome šta Stepinac predstavlja za Hrvatsku i Hrvate danas, te poručio da je “Bog već proslavio svetost blaženog Alojzija i ko god ide protiv njegovog lika ide protiv Boga”, a to je, kazao je, bitka koju niko ne može da dobije.
Kardinal Stepinac je proglašen blaženim, a Vatikan je pokrenuo proceduru njegove kanonizacije i proglašenje svetim, ali se zvanični Beograd tome protivi dok se ne utvrde njegova (ne)djela.
