Hrvati spriječili otvaranje spomen sobe Zoranu Đinđiću

  • 01.08.2016. 07:14

U Šamcu, u rodnom mjestu Zorana Ðinđića, otvorena je spomen soba ubijenom srpskom premijeru, ali taj događaj nije prošao bez incidenata jer su hrvatski povratnici sprečavali otvaranje sobe i onemogućili predavanje koje je u Kući mira u naselju Tišina trebalo da održi Žarko Korać, prenosi RTRS.

Predavanje profesora Žarka Koraća "Važnost djela i djelatnosti Zorana Ðinđića za proces suočavanja s prošlošću naših krajeva" u organizaciji Multireligijskog i interkulturalnog centra IMIC i Mreže za izgradnju mira nije, kako je planirano, održano ovde već u restoranu Meteori, prenijela je Fena.

Dok su trajali pregovori oko otvaranja spomen sobe, došlo je do pretećih poruka, visokih tonova i kritika na račun hrvatskog sveštenika Marka Oršolića i gostiju iz Srbije.

Oršolić je rekao da Hrvati povratnici u mjesto Tišina nisu razumjeli njihove namjere.

"Ponašanje Hrvata iz Tišine je kabadahijsko, i Kuća mira nije to nego kuća nemira. Ovo je tužno, žalosno i sramotno. Ni Kuća mira, ni Spomen soba Zoranu Ðinđiću, neće biti u Tišini nego na drugoj lokaciji, negdje u gradu Šamcu", rekao je Oršolić.

"Tragično ubijeni premijer Srbije bio je predstavnik neke druge Srbije. Ljudi koji su sprečili otvaranje spomen sobe ili ne znaju ko je bio Zoran Ðinđić ili pripadaju nekom drugom svijetu. Cijeli region mora da se mijenja, ljudi se moraju učiti toleranciji i moraju znati da se sa razlikama može živjeti", poručio je Žarko Korać.

Marko Oršolić, član direktorija IMIC-a istakao je da će se i pored problema s kojima se susreću nastaviti rad na problematici suočavanja s prošlošću.

S njim je saglasan i Goran Bubalo iz Mreže za izgradnju mira. Kako on navodi, potrebno je okrenuti se budućnosti.

Zoran Ðinđić, bivši predsjednik Vlade Srbije, rođen je 1. augusta 1952. u Šamcu, ubijen je u atentatu 12. marta 2003. ispred zgrade Vlade Srbije u Beogradu.

Ðinđić, koji je bio lider Demokratske stranke, bio je gradonačelnik Beograda (1997.) i predsjednik vlade Srbije (2001 - 2003.).

Američki "Tajms" uvrstio je Ðinđića 2009. godine u prestižnu listu 14 vodećih evropskih političara trećeg milenijuma.

Ðinđić je dobitnik ugledne njemačke nagrade "Bambi" za 2000. godinu s područja politike.

U Pragu je 2002. godine za doprinose u razvoju demokratije u Srbiji primio nagradu "Fondacije Polak", koja se svake godine dodjeljuje za doprinos u provođenju demokratskih i ekonomskih reformi u centralnoj i istočnoj Evropi.