Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Veliku subotu, dan kada je Isus Hristos pogreben i kada je sišao u podzemni svijet - Ad i dušama umrlih donio Jevanđelje.

Hristos je to učinio, jer je on mesija i izbavitelj cjelokupnog ljudskog roda, a ne samo svojih savremenika.

Danas je i posljednji dan Velikog posta.

Ponoćnom Vaskršnjom liturgijom završavaju se dani žalosti i počinje praznik Vaskrsenja.

Početak vaskršnjeg slavlja oglašava se zvonima na pravoslavnim hramovima koja prvi put zvone poslije dana žalosti kada se umjesto liturgija služe carski časovi, a bogosluženja najavljuju drvenim klepalima.

Običaj je bio da na Veliku subotu, dan uoči Vaskrsa, treba završtiti sve poslove i pripremiti se za tri dana slavlja Uskrsa. Čisti se kuća, prirpema svečana odjeća, boje jaja i to rano ujutru. U istočnoj Srbiji mijesi se kolač vaskršnjak, a u Banatu se prave kolačići.

Na veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove.

U Republici Srpskoj, ovaj dan se naziva Crvena subota, jer se jaja najčešće farbaju u crveno. Za vrijeme trodnevnog praznovanja Uksrsa po kući i polju se ništa ne radi.