Hoće li arhiva iz Haga završiti u Sarajevu?

Autor Aleksandar Stijaković, ATV

Objavljeno: 20:39, 07.12.2017

Šta će biti sa arhivskom građom iz Haga, poslije zatvaranja Tribunala još se ne zna.

U Sarajevu je prošle godine potpisan memorandum između grada i haškog suda, gdje je data saglasnost da pojedini dokumenti budu trajno ustupljeni Sarajevu. O kakvim se tačno dokumentima radi nije jasno ni prvom čovjeku Arhiva BiH. Kaže, zakon o arhivskoj građi BiH je jasan. O takvoj građi može da brine samo bh. Arhiv, a nikako grad ili opština.

“ Za bilo koji međunarodni ugovor BiH treba da da saglasnost Ministarstvo inostranih poslova I Predsjedništvo BiH. Radi se tu o nadležnostima, odnosno ulaženjima u nadležnost i ja to ne bi komentarisao, postoje institucije naše zemlje koje vode računa oko toga, upozorene su i ja očekujem da će to proći u najboljem mogućem redu i ne vidim razlog zašto bi se dešavalo nešto što ne bi bilo primjereno“, kazao je Saša Klepić, direktor Arhiva BiH.

Tačno prije godinu dana, tadašnji gradonačelnik Ivo Komšić i haški sudija Faust Pokar potpisali su memorandum o uspostavljanju Informativnog centra sa svim javnim dokumentima haškog Suda.

A, šta danas znači potpisani sporazum između grada Sarajeva i Haškog tribunala, ni danas nismo mogli da saznamo. U gradskoj upravi ne odgovaraju na naše mejlove.

Isti Informativni centar zatražen je i u Banjaluci, ali bezuspješno. Grad Sarajevo je jedini u bivšoj Jugoslaviji koji ima potpisani memorandum o ustupanju haške građe. Baš zbog toga   advokati koji su branili optuženike u Hagu strahuju šta će biti sa haškim arhivom.

“Ovo po meni znači da bi ta dokumentacija bila nebezbjedna, sa jedna strane, i sa druge strane podložna nekoj selekciji, zatim uništenju, zloupotrebi, bilo čemu.  Najvažnija stvar je da ne bi bila dostupna svima onima koji su zainteresovani, prvenstveno istoričarima, pravnicima koji će se tom dokumenacijom baviti“, kazao je Goran Petronijević, advokat Radovana Karadžića.

U Hagu su vođeni postupci za  cijelu bivšu  Jugoslaviju. Pravnici tvrde da baš zbog toga arhivska građa ne smije biti djeljiva i da za njenu arhivu  treba da postoji konsenzus svih naroda.

“Kriminal je ako je neko uništi, ukloni i povjerenja mora biti u odnosima. Na neki način RS mora uzeti mehanizme da to snimi, popiše, evidentira kako bi imala uvid šta sačinjava tu dokumentaciju za svoje potrebe“, kazao je pravni ekspert Krstan Simić.

Iako će se na vrata Tribunala, krajem mjeseca staviti katanac, arhivska građa za drugostepene postupke neće biti zaključana. Sve će biti pod nadzorom Ujedinjenih nacija. Tako su baš doslovno objasnili iz haškog Arhiva, tokom ovogodišnje posjete Bosni i Hercegovini.

Izneseni komentari su lični stavovi autora i ne predstavljaju stav redakcije ATV portala.
Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone