Više trošak nego korist – Predsjednike savjeta mjesnih zajednica koje građani biraju, gotovo niko ne sluša, a na plate samostalnih referenata godišnje se troši približno dva miliona maraka. Jedina nadležnost koju predsjednici savjeta imaju, je popisivanje želja građana i njihovo slanje na adresu Gradske uprave.

Predsjednici savjeta mjesnih zajednica u Banjaluci tako objašnjavaju položaj u kojem su se našli nakon što je mjesnim zajednicama ukinut status pravnog lica.

"Mi nemamo nikakvih mogućnosti. Od 2012. godine, smo imali čak pored slanja naših prioriteta da dobijemo od Grada Banjaluke listu komunalne potrošnje koje smo bar u toku godine mogli da insistiramo da se ta lista ispuni sada više nemamo ni tu mogućnost i sve se svodi da Grad, to jestGgradska uprava realizuju ono što oni sami zamisle", revoltiran je Saša Babić, predsjednik Mjesne zajednice Petrićevac.

OFF: S tim je saglsan i Nebojša Matić, predsjednik mjesne zajednice Lauš 1. Iako su ih gradjani birali, ruke su im vezane.Unazad 3 godine, taj problem je sve izraženiji.

Do svega ovoga je došlo nakon što je mjesnim zajednicama ukinut status pravnog lica, objašnjava gradski odbornik Milenko Jaćimović. Prije su savjeti raspolagali sredstvima direktno iz budžeta Grada i rasporeĐivali ih u svojim zajednicama, dok su sada njihova prava svedena na minimum.

"Možemo slobodno reći da najbolje prolaze one mjesne zajednice koje imaju svoje odbornike u Skupštini grada, jer naravno oni više zastupaju interese te mjesne zajednice", objasnio je Jaćimović.

Da problema u načinu funkcionisanja mjesnih zajednica ima, svjesni su i u Gradskoj upravi. Rješenje vide u mijenjaju postojećeg zakona, jer kako kažu, mjesne zajednice su relikt iz prethodnog perioda.

Dok se čeka konačno rješenje, mjesne zajednice poput Starčevice i Priječana već su pokretale ideju o dobijanju statusa opštine na teritoriji Banjaluke. Kao glavni razlog, navodili su sporost administracije u rješavanju njihovih problema.

Pogledajte prilog iz Centralnih ATV vijesti!