U Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine nisu stradala samo 42 vojnika, nažalost, u ovom slučaju postoji još jedna žrtva koja se zove istina i pravda, rekao je danas na obilježavanju stradanja u Miljevićima predsjednik SDS-a Vukota Govedarica.
"Imajuću u vidu da niko nikada za ovoj zločin nije odgovarao, a da su svojevremeno neki strani mešetari, koji su bili pozicionirani u pravosuđu BiH, na jedan sraman način zatvorili istragu, onda jedino mogu zaključiti da su oni upravo ti koji su pored ove 42 žrtve napravili još jednu žrtvu koja se zove istina i pravda", naveo je Govedarica.
On je istakao da svako ko ne priznaje ratne zločine iz političkih, ideoloških, vjerskih i nacionalnih razloga, ne može sebe nazvati čovjekom i da se svi ti ljudi koji danas zabranjuju da se obilježi stradanje u Dobrovoljačkoj ulici sigurno ne mogu nazvati ljudima.
"Nažalost, sada imamo situaciju da se ratni zločinci koji pripadaju jednom narodu u BiH slobodno šetaju zemljom, izbjegavajujući ruku pravde. Bojim se da živimo u društvu koje ukida šansu da se ovaj rat na jedan istinski način okonča i da zločinci odgovaraju za zločine koje su napravili", rekao je Govedarica nakon parastosa nevino stradalim vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici.
Govedarica je istakao da sve dok se slučajevi ratnih zločina ne rješavaju, dok zločinci mirno šetaju ovom zemljom i dok se od njih prave nacionalni heroji, BiH neće biti društvo koje će graditi dobre odnose u mirnodopskom vremenu, saopšteno je iz SDS-a.
U Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 2. maja 1992. godine kolonu JNA napali su pripadnici Zelenih beretki, Patriotske lige, MUP-a i Teritorijalne odbrane BiH. U tom napadu život su izgubila 42 vojnika JNA, od kojih su 32 bili Srbi, šestorica Hrvati, dvojica Bošnjaci i dvojica Albanci.
Tom prilikom zarobljeno je 207 pripadnika JNA, 71 je ranjen, a dan kasnije devetorica zarobljenih su ubijena.
Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.
Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta i napadnuta.
Prvi napad izvršen je 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga koje su im isključile struju, vodu i telefone.
Tog dana oko 200 pripadnika jedinica Teritorijalne odbrane BiH i "Zelenih beretki", među kojima su bili Sakib Puška, Jusuf Juka Prazina, Emin Švrakić i drugi, kao i jedinica kojima je komandovao sarajevski kriminalac Ismet Bajramović Ćelo, držali su u blokadi, a potom napali Dom JNA u Sarajevu, otvarajući vatru iz cjelokupnog raspoloživog naoružanja.
(Srna)
