Posljednji predsjednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov smatra da se u granicama bivšeg SSSR-a može pojaviti nova savezna država.

"Smatram da može biti novog SSSR-a. U ranijim granicama i u istom sastavu na dobrovoljnoj osnovi“, rekao je Gorbačov.

Pri tome on je naglasio da skida sa sebe "dio odgovornosti“ za raspad Sovjetskog saveza, jer se borio za njega do kraja.
Po njegovom mišljenju, na događaje je uticalo niz faktora, uključujući puč Državnog komiteta za vanredne situacije u avgustu 1991. godine i specifičnost karaktera prvog predsjednika Rusije Borisa Jeljcina.

Po njegovom mišljenju, Jeljcin jednostavno "nije razumio da je njegova uloga važna i da nije u u tome šta je on počeo da radi — počeo je jednostavno da se bori protiv centra Saveza“.

Zato pokušaj stvaranja jedinstvene nacije nije uspio u SSSR-u i morali su da pristanu na Rusiju. Pri tome, Gorbačov je kategorički odbacio verziju da je do raspada dovela perestrojka.

"Tako misliti bila bi velika istorijska greška. Tokom perestrojke zamlja je krenula putem slobode i demokratije. On se pokazao teškim. Teži nego kad smo na početku krenuli. Međutim, on je, bio sam i ostao uvjeren, bio nepovratan“, rekao je Gorbačov.