Koliko god puta Britanci mijenjali tekst rezolucije o Srebrenici ona će uvijek biti "guranje prsta u oko" ruskoj, srpskoj i uopšte pravoslavnoj civilizaciji, smatra naučna saradnica Ruske akademije nauka Anja Filimonova i kaže da joj ruski prijedlog djeluje mnogo uravnoteženiji i dobronamerniji, jer uvažava sve žrtve.

Tolika usredsređenost na Srebrenicu danas, 20 godina kasnije, govori o neospornoj važnosti dešavanja iz jula 1995. godine za cjelokupnu međunarodnu javnost i sama ta važnost bi zato nalagala uravnotežen i odgovoran pristup, a takav, nažalost, ne prepoznajem u britanskom prijedlogu rezolucije, kaže za list Danas Anja Filimonova.

Baš naprotiv, smatra ona, u britanskom prijedlogu vidimo jasnu pristrasnost, oličenu u tome što je u prvobitnom prijedlogu čak 35 puta bila upotrebljena riječ "genocid".

Sada se pominje nekakav izmjenjen tekst, ali to još niko nije vidio ili zvanično predstavio javnosti, pa ga zato ne mogu ni komentarisati, dodaje ona.

Ipak, čini mi se da Britanci nikada neće odustati od namjere da pošto-poto u rezoluciju uvrste i pojam genocid, jer to djeluje kao njihova osnovna namjera, a to je za Srbiju, Republiku Srpsku, ali i sve ostale kojima je prvenstveno stalo do istine a ne do političkih ili kakvih manipulacija, naprosto neprihvatljivo, navodi za Danas Filimonova, komentarišući prijedloge britanske i ruske rezolucije o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama.

"Sigurna sam da, kako god da eventualno budu mijenjali tekst svog prijedloga, on nikada neće biti ništa drugo osim još jednog guranja prsta u oko ruskoj, srpskoj i uopšte pravoslavnoj civilizaciji. Za razliku od toga, ruski prijedlog mi djeluje mnogo uravnoteženiji i dobronamerniji, uvažava sve žrtve, sa svih strana u ratovima devedesetih, i stavlja naglasak na međunarodno pravo i Dejtonski sporazum. Samim tim, taj prijedlog doprinosi stabilizaciji u regionu", poručuje ona.

Ona ističe da je sam pojam genocida nametnut u presudama u Haškom tribunalu, "koji je osnovan u doba kada je Amerika kontrolisala unipolaran svijet i postavljala pravila kakva joj odgovaraju, pa je i u 21. vijeku nastavio da izvršava naređenja iz Vašingtona, kako su, uostalom, pokazale i depeše Vikiliksa".

"Ali su čak i haške presude manjkave, jer pate od nedostatka dokaza za strahotne tvrdnje koje se iznose olako i paušalno, o čemu će se, između ostalog, razgovarati upravo na naučnoj konferenciji "Srebrenica 1995-2015", koju Fond strateške kulture i Muzej žrtava genocida organizuju 4. jula", najavila je ona.

Najveći svjetski stručnjaci za genocid, među kojima i Efraim Zurof, vrlo ubjedljivo su pokazali da je Haški tribunal manipulisao čak i samim pojmom genocida, koji je iskrivljavao prema svojim potrebama, tvrdi Filimonova koja je i odgovorna urednica internet portala Fond strateške kulture na srpskom jeziku.

Filimonova konstatuje da ako posmatramo britanski prijedlog u kontekstu anglosaksonske politike u poslednjih 200 godina, "koja je izrazito antipravoslavna, antisrpska i antiruska po svojoj prirodi, onda ovakvo ponašanje Londona nije nikakvo iznenađenje".

Govoreći o retorici srpskih zvaničnika kada je riječ o predstojećem obilježavanju dvadesetogodišnjice događaja u Srebrenici, Filimonova navodi da je dobro što su i Beograd i Banjaluka jasno istupili protiv zloupotrebe pojma genocid u britanskom prijedlogu.

Povodom odluke Švajcarske da BiH, a ne Srbiji, izruči Nasera Orića, nekadašnjeg komandanta muslimanske vojske u Srebrenici, Filimonova naglašava da je Sarajevo "pokazalo da mu uopšte nije stalo da sudski procesuira ratne zločine, već slučajeve poput ozloglašenog Orića drži u fioci".

Vremensko poklapanje hapšenja Orića, hapšenja Ramuša Haradinaja i britanskog prijedloga rezolucije o Srebrenici, ukazuje na snažan pokušaj destabilizacije cijelog regiona, zaključila je Anja Filimonova.