Evo kako je Island eliminisao Daunov sindrom među novorođenčadi

Autor Aleksandar Stijaković, ATV

Objavljeno: 14:03, 18.08.2017

Izvještaj “CBS njuza” da je Island vodeća zemlja u “iskorenjivanju Daunovog sindroma kod novorođenčadi” početkom ove nedjelje podigao je veliku medijsku prašinu.

Amniocenteza – uzimanje plodove vode radi pregleda hromozoma fetusa

Mnogi pretpostavljaju da je Island razvio inovativni tretman za ovaj poremećaj, međutim istina je mnogo drugačija. Ispostavilo se da je Daunov sindrom iskorenjen uz pomoć prenatalnih tesova i abortusima, kako bi se sistemski eliminisala djeca sa ovim urođenim genetskim poremećajem.

Izvještaj CBS-a kritikovali su i američki konzervativci, među kojima republikanski senator Ted Kruz i bivša guvernerka Aljaske Sara Pejlin.

Dok jedni gledaju na selektivni abortus kao na zdravstveno rješenje, drugi smatraju da je to iskorenjivanje “neprikladnih” pojedinaca.

Ovo nije progres, već eugenika, ocenjuje “Nešenel rivjuv” (NR). Senator Kruz je na “Tviteru” ocijenio da postoji “stopa uništenja od 100%” za fetuse sa Daunovim sindromom, dodajući da je to “stvarno žalosno”. Pejlinova je optužila Island da imitira nacističku Njemačku.

Na Islandu je standardna praksa informisati buduću majku da može obaviti prenatalni test radi detekcije Daunovog sindroma. Velika većina majki kod kojih je rezultat testa bio pozitivan izabrala je da prekine trudnoću.

Ali, treba istaći da je u pitanju izbor, i to izbor majke, a ne nametanje ljekarskih stavova, navode mediji. Ipak, još jednom se u javnost podiglo pitanje moralnosti procedure abortusa.

Prenatalni testovi su stvar izbora na Isladu, ali vlada traži od ljekara da informišu žene o toj opciji. Oko 85 odsto budućih majki radi taj test, a skoro 100 odsto od tih žena izabere abortus nakon što se pokaže da beba ima Daunov sindrom. Svega dvoje djece sa Daunovim sindromom rodi se na Islandu svake godine, često kao rezultat testiranja.

CBS je na “Tviteru” istakao da je Island na putu da iskoreni Daunov sindrom putem abortusa, međutim, NR navodi da zemlja nije eliminisala bolest, već ljude.

NR ocjenjuje da zbog članka CBS-a selektivni abortus zvuči kao tehnološka inovacija a ne “namjerno targetiranje ‘neprikladnih’ osoba radi potpune eliminacije”.

Island je bila jedna od prvih zemalja koja je uvela prenatalne testove, kao bi eliminisala abnormalnosti fetusa abortusima, ali nije jedina. Oko 90 odsto Britanki izaberu abortus nakon otkrića da dijete ima Daunov sindrom. U SAD je taj procenat između 67-90.

U Evropi, oko 92 odsto fetusa kod kojih je ustanovljen ovaj poremećaj biva abortirano.

NR ukazuje na stav koji postoji prema osobama sa Daunovim sindromom i da se oni tretiraju kao da su manje ljudi od zdravih pojedinaca.

Navodi se primjer kada je francusko državno vijeće zabranilo emitovanje reklame sa djetetom sa Daunovim sindromom koje priča o svom srećnom životu. Reklama je trebalo da utješi majke koje su dobile prenatalnu dijagnozu i da ih uvjeri da će njihova djeca imati normalan život. Vlada je, međutim, zabranila snimak jer bi smijeh te djece “uznemirio savjest žena koje su izabrale drugačije prema zakonu”.

Iako je u većini zemalja stvar izbora da li će žena roditi dijete sa poremećajem nakon testiranja, mnoge buduće majke se osjećaju pritisnute od strane ljekara, na prvom mjestu da rade testove, a potom da izvrše abortus u slučaju abnormalnosti.

NR ističe da se uzima zdravo za gotovo u ljekarskoj zajednici da nijedna žena neće da iznese trudnoću u takvom slučaju.

Neimenovani savjetnik u jednoj bolnici na Islandu izjavio je da na abortus ne gleda kao na ubistvo.

To je okončanje mogućeg života koji bi imao mnogo komplikacija… sprečavanje patnje djeteta i porodice. Mislim da je to ispravnije nego gledati to kao na ubistvo – to je tako crno-bijelo. Život nije crn i bijel. Život je siv – rekao je on.

NR podseća da je Žerom Lužun, francuski genetičar koji je otkrio vezu između bolesti i abnormalnosti hromozoma, rekao da se ne može poreći da je cijena bolesti poput Daunovog sindroma visoka.

Plaća se patnjom pojedinca i teretom na društvu. Da ne pominjemo patnju roditelja! Ali, to je tačno ono društvo mora da plati kako bi ostalo humano – istakao je Lužun.

Inače, zakon Islanda o abortusu je među najkonzervativnijima u Evropi. Poslednji put mijenjan 1975, zakon traži od žena da prikupe dva potpisa neumješanih osoba kako bi dobile dozvolu za abortus, podsjeća portal “Grapevine”.

(Blic.rs)

Izneseni komentari su lični stavovi autora i ne predstavljaju stav redakcije ATV portala.
Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone