Hrvatska je najlošija po sprovođenju strukturnih reformi od svih članica Evropske unije, ocijenili su ekonomski stručnjaci Evropske komisije u nezvaničnim razgovorima, nakon što su, u okviru zimskog paketa ciklusa ekonomskog usklađivanja EU, objavljeni izvještaji o privredama i strukturnim reformama zemalja članica tog bloka, piše "Večernji list".

"Ovo je prvi put da se u kuloarima Komisije tako eksplicitno govori o Hrvatskoj, makar i nezvanično, kao o najlošijoj državi u strukturnim reformama", navodi Večernji list.

Taj nezvanični komentar, kako se dodaje u tekstu, ima prilično snažno zvanično uporište kad se pogleda izvještaj o Hrvatskoj, napisan na 69 stranica, i kad se on uporedi s jednako opsežnim izvještajima za druge države članice Unije.

Hrvatska i dalje ostaje u Komisijinoj proceduri prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, zajedno s Kiprom i Italijom, a ekonomski stručnjaci EK zaduženi za Hrvatsku kažu da bi bilo dobro pogledati šta su uradile one zemlje koje su izašle iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a to su od danas Francuska, Bugarska i Portugalija.

"Nisu te zemlje ništa bolje od Hrvatske, ali su sprovele strukturne reforme koje su najavile, dok Hrvatska po tome najlošije stoji. Tu je zaostajanje", kaže sagovornik Večernjeg lista u Briselu, koji je želio da ostane neimenovan.

Izvještaj o Hrvatskoj sadrži, naravno, i pozitivne ocjene. Očekivano, jer Hrvatska prolazi kroz četvrtu godinu ekonomskog oporavka, a rast je "široko utemeljen i robustan", piše u tekstu.

Ali kao da svaka pozitivna ocjena u izvještaju ima neko svoje "ali", dodaje Večernji i navodi da je rast dobar, ali da se presporo oporavljaju investicije koje bi doprinosile većoj stopi rasta bruto domaćeg proizvoda.

"Očekujemo i stalno govorimo o rastu investicija, ali one nikako da se dogode. Zbog toga i usporavanje rasta BDP-a u posljednjem kvartalu prošle godine", kaže jedan sagovornik, koji iz Brisela prati i analizira hrvatsku privredu.

Fiskalna politika ide u dobrom smjeru, ali strukturne reforme nisu napredovale, ocjenjuje se dalje u izveštaju. Preduzimaju se neki koraci u racionalizaciji zdravstvenog sistema, ali dugovi bolnica se i dalje gomilaju.

Paket penzionih reformi opet je odložen, odustalo se od poreza na nekretnine... A kad je riječ o ispunjavanju specifičnih ekonomskih preporuka koje je EU 2017. dala Hrvatskoj, kako se dodaje, tu je vlada ostvarila nikakav ili ograničen napredak.

"Đak koji ima uglavnom jedinice i dvojke"

"Samo u jednom detalju iz prošlogodišnjih preporuka – u jačanju upravljanja javnim dugom – zabilježen je 'određeni napredak', što je srednja ocjena, trojka. Hrvatska je, prema ispunjavanju ekonomskih preporuka EU, đak koji ima uglavnom jedinice i dvojke, jednu trojku, i nijednu četvorku ili peticu", konstatuje se u članku.

"Jasno je da Hrvatska treba da učini više. Treba pojačati implementaciju specifičnih preporuka i rješavati makroekonomske neravnoteže", rekao je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Evropske komisije, u ekskluzivnoj izjavi za Večernji.

Na pitanje kako Komisija može da podstakne Hrvatsku da učini više, pogotovo jer niz godina stagnira u slabom ispunjavanju preporuka, odgovorio je: "Kao što im i samo ime kaže, to su preporuke, to nisu zapovijesti. Ne postoji mehanizam prisiljavanja, nema sankcija. Ali u interesu samih država članica je da uklone te neravnoteže i osiguraju trajniji ekonomski rast."

(Večernji list)