Napad u Barseloni bi mogao značajno da utiče na političku budućnost Katalonije i postavlja se pitanje šta će biti sa referendumom o nezavisnosti ovog autonomnog regiona Španije koji je planiran za 1. oktobar piše danas Dojče vele.
Kada je u četvrtak popodne vozač kombija uletio u masu ljudi na najživljoj ulici u Barseloni i usmrtio najmanje 14 osoba i povrijedio oko 100, veoma brzo je okrivljen islamistički terorizam. Još početkom godine, Islamska država (IS) je prijetila da će napasti omiljena turistička mjesta u Španiji. Tako je još istu noć IS preuzela odgovornost za ovaj napad, čije su žrtve bile prije svega turisti.
Nešto poslije ponoći, u gradiću nekih 100 kilometara od Barselone, policija je ubila pet osoba osumnjičenih za terorizam. Mediji pišu da je atentat bio planiran za petak ujutro. U međuvremenu se zna da je eksplozija u srijedu koja je usmrtila dvije osobe i raznijela jednu kuću u kraju Barselone koji se zove Alkanar - takođe u vezi sa terorističkim napadom u Barseloni. Tog dana (u srijedu), na autoputu koji vodi prema jugu, bilo je izrazito mnogo saobraćajne kontrole.
Sesar Martinez i njegova porodica su bili na putu: "Oružane jedinice su nas zaustavile na A7 kod Malage. Tretirali su nas kao kriminalce i imali smo osjećaj da se nešto loše dogodilo. Ali očigledno je da se to loše dogodilo dan kasnije." Da li je policija već nešto znala? Nakon napada i Barseloni uhapšen je 28-godišnji Marokanac i još jedna osoba iz španske eksklave Melila. Time se u fokusu našao još jedan važan aspekt: imigracija iz Maroka koja je već sedmicama u porastu, a sa njom i tenzije u španskim eksklavama Ceuta i Melila, navodi DW.
Marokanske i španske obavještajne službe usko sarađuju, navodi su iz vladinih krugova. U Španiji se ilegalno doseljavanje do sada držalo pod kontrolom sa dodatnim ekonomskim sporazumima u zemljama porijekla, ali zbog tvrdog stava Libije prema izbjeglicama, ponovo je porastao pritisak na Maroko. Na plaže Andaluzije, direktno među turiste, svaki dan stiže na stotine izbjeglica.
Katalonija ima problem sa bezbjednošću
Katalonske novine "El Periodiko" prošle godine su više puta upozoravale na ovaj problem. Ovaj autonomni region, baš kao i Baskija, ima svoju policiju - "Mošos d''Esquadra" ili kratko "Mosos”. Katalonija takođe imaju sopstvenu antiterorističku jedinicu, koju teoretski kontroliše Madrid. Prema izvještajima medija, ova antiteroristička jedinica već mjesecima ne slijedi uputstva iz glavnog grada. Upravo zbog toga mnogi u napadu vide prije svega sljedeće: Katalonija bez Španije nije bezbjedna.
To je u izjavi za TV ovako formulisao portparol vladajuće PP (Partido Popular), Rafael Hernando: "Sada nam je neophodno iskustvo Španije u borbi protiv terorizma." Ova izjava ima duplu poruku: "Ne bojte se, pomoći ćemo vam" i "Kataloniji je potrebna Španija". Međutim, to treba posmatrati i u kontekstu pokreta za nezavisnost regiona. 11. septembra se proslavlja Diada, "nacionalni praznik" Katalonije, a 1. oktobra bi je planiran referendum o nezavisnosti - drugi po redu.
Referendum je prema španskom Ustavu ilegalan i još pri održavanju prvog referenduma prije tri godine, bilo je hapšenja tamošnjih političara. Hernando se nada, "da će policijske jedinice raditi zajedno i da će ovu borbu kontrolisati Madrida". Sada počinje ogorčena borba policijskih snaga oko toga ko je odgovoran za napad i ko treba da vodi istragu o tome.
Premijer Mariano Rahoj iskoristio je momenat i u četvrtak uveče doputovao u Barselonu i pozvao na nacionalno jedinstvo i slogu. On nema nikakav plan B za željenu nezavisnost Katalonije, ali može računati s tim da pitanje nezavisnosti sada nije u prvom planu - s obzirom da je atentat bio većih razmjera, regionalne vlasti sada imaju drugih briga, navodi DW.
Rahoj dokazuje politički instinkt i najavljuje da će državne antiterorističke jedinice preuzeti istragu o napadu i koordinaciju mjera bezbjednosti u Kataloniji. Kao razlog je naveo istoriju oružanih sukoba za oslobođenje baskijske organizacije Eta, koja je bila najveća u Evropi.
(Tanjug)
