Hrišćanske crkve u Jerusalimu protestuju zbog novih zakona koji diraju u njihovu imovinu ili omogućavaju oporezivanje.
U pozadini se radi o velikim parama, mutnim poslovima i poreskim oazama, piše "Dojče vele".
„Sad je dosta. Zaustavite progon crkve!" Hrišćanske crkve u Jerusalimu su u nedjelju poslale dramatičan apel ne bi li skrenuli pažnju na svoje probleme. Natpis je sa ovom porukom postavljen na Crkvu Svetog groba u Starom gradu Jerusalima. Crkva je od nedelje zatvorena.
Apel potpisuju glavešine tri crkave – Grčke pravoslavne, Rimokatoličke i Jermenske apostolske crkve. Oni govore o „sistemskoj kampanji protiv crkvi i hrišćanske zajednice u Svetoj zemlji". Sve je kulminiralo, kako navode, posljednjom uredbom vlasti. „Diskriminatorni i rasistički zakon cilja isključivo imovinu hrišćanskih zajednica."
„Slučaj nas podsjeća na zakone slične naravi kakvi su donošeni protiv Jevreja u tamnim periodima u Evropi", dodaje se u saopštenju.
Trag do Devičanskih ostrva
Radi se o dva nova zakona. Prvi reguliše poresku stopu na crkvenu imovinu, ali je veća pobuna izbila zbog drugog kojim se uređuje pitanje nekretnina koje su u gradskom jezgru Jerusalima crkve prethodnih godina prodale. Riječ je o ukupnoj površini od pedesetak hektara.
Prošlog oktobra je liberalni list Harec izvjestio da je Grčki pravoslavni Patrijarhat u Jerusalimu – inače drugi najveći posjednik nepokretnosti u Izraelu – prodao zemljište sa 240 stanova i tržnim centrom jednoj privatnoj firmi koja se bavi nekretninama. Prema informacijama lista, cijena je iznosila 3,3 miliona dolara – dakle „smiješno malo". Firma koja je kupila nekretnine navodno dela kroz poznatu poresku oazu – Djevičanska ostrva. Harec do sada nije uspio da sazna o kojoj se firmi tačno radi.
Ove nepokretnosti je Grčka pravoslavna crkva svojevremeno iznajmljivala Jevrejskom nacionalnom fondu. Ugovori o tom poslu na snazi će biti još decenijama. Problem je u tome što je dio iznajmljenih nekretnina Nacionalni fond u međuvremenu prodao izraelskim građanima. Ukoliko novi vlasnici ne žele da produže ugovore sa Nacionalnim fondom, onda će nastati problem između fonda i građana.
Zakon ne dira imovinu crkve
Izraelski parlament Kneset je namjerio da okonča ovo pravno mutno stanje. Prema prijedlogu zakona, država bi mogla da oduzme spornu imovinu crkvi uz plaćanje obeštećenja. Za prijedlog je uveliko zaslužna poslanica Rahel Azaria koja je ranije bila u Gradskom vijeću Jerusalima.
Ona je za list Jerusalim post još prije pet godina govorila o ovom problemu, tvrdeći da se radi isključivo o zaštiti pogođenih stanara. Rekla je tada da nema namjeru da dovodi u pitanje položaj hrišćana ili crkvi u Izraelu.
„Grupa bogatih preduzetnika je kupila zemlju od Crkve. Hiljade građana bi odjednom mogli ostati beskućnici iako su prethodno zakonito kupili stanove", dodala je ona.
Na opasku crkvenih predstavnika da zakon dovodi u pitanje zakone i pravila na osnovu kojih se živi vijekovima, Azaria je rekla da ona uopšte ne dovodi u pitanje imovinu crkve. „Zakon ne mijenja status kvo. Jer nije usmjeren na zemlju koja je u posjedu crkve, već samo na onu koju su preduzetnici kupili od crkve."
Bijeg od poreza
U novom saopštenju su se poglavari crkve osvrnuli i na zakon kojim se predviđa dodatno oporezivanje crkvene imovine koja se ne koristi neposredno u religijske svrhe. „Ima li smisla da komercijalno upotrebljena nekretnina – hotel ili prodavnica – budu izuzeta od plaćanja poreza samo zato što je u vlasništvu crkve?", zapitao se gradonačelnik Jerusalima Nir Barakat.
„Predugo država ne dozvoljava da se naplaćuje porez za komercijalne nekretnine. Ne mogu da dozvolim da stanovnici plaćaju za tu rupu u poreskim prihodima", dodaje on.
Hrišćanske crkve do sada nisu prihvatale ovakvu argumentaciju. Crkva Svetog groba za sada ostaje zatvorena, na štetu vjernika i turista.
(DW)
