"Potreban je veliki rad profesionalaca na ujednačavanju koncepata i dizajna za sva državna obilježavanja", objasnio je ovaj grafički dizajner.
U Pavlovićevom idejnom rešenju pojavljuje se jedan novi simbol, koji je po njemu tradicionalan, i u odnosu na ono što Srbija danas ima drastično se razlikuje.
Pavlović je u svom konceptu zadržao sve tri panslovenske boje sa postojeće srpske zastave, ali je radi bolje identifikacije povećao plavu površinu, smatrajući da je teško zapamtiti kojim redosljedom idu boje na trenutnoj zastavi i razlikovati ih od sličnih zastava drugih država.
"Plavom bojom se stavlja akcenat na zastavi i tako lakše pamti. Ovom promjenom, zastava postaje i jedinstvena u svetu. Zbog veće plave površine, simbol se bolje ističe", navodi Pavlović.
Inspiraciju je, kako se navodi, pronašao u tradiciji, koja je duga što se tiče ornamentike u Srbiji i može se vidjeti u arhitekturi i slikarstvu, kao i u odjevnim i upotrebnim predmetima, te ukrašenim knjigama.
U skladu se promjenom izgleda zastave, ovaj grafički dizajner predložio je i novi grb, plave boje, u čijem je središtu takođe bijela rozeta. Njegov prijedlog se u potpunosti razlikuje od važećeg srpskog grba.
Pavlović smatra da srednjevjekovna simbolika nije u skladu sa modernim vremenima i društvenim tokovima.
"Srbija ima dugu heraldičku tradiciju koja potiče od Vizantijskog carstva, koristeći simbole hrišćanstva, među kojima su najkorišćenjiji ocilot, ljiljan i simboli monarhije i carstva kao što su dvoglavi orao, kruna, kraljevski plašt i slično. U novom dobu ovakva srednjovjekovna heraldika svojom simbolikom ne predstavlja savremeno tolerantno i multikulturalno društvo, jer Srbija je sekularna i demokratska republika po Ustavu Republike Srbije", smatra Pavlović.
Ovaj projekat Pavlović je uradio u u saradnji sa dizajnerima, umjetnicima i anketiranim građanima Srbije, sa namjerom da se pokrene inicijativa za promjenu državnih identiteta Republike Srbije, koji nisu u skladu sa trenutnom politikom i kulturom naše države.
Dragomir Acović, heraldičar i arhitekta, smatra da su ozbiljne države ne mjenjaju svoj državne simbole, pogotovo ne iz razloga koje je naveo Pavlović.
"Što se češće menjaju simboli, to je država neozbiljnija. Pojedine to rade iz revolucionarnih razloga, poput Burkine Faso, ali njihovi simboli traju koliko i revolucija", kaže Acović.
Inače, državne simbole moguće je promjeniti izmjenama Zakona o izgledu i upotrebi grba, zastave i himne Republike Srbije. Takav prijedlog mogu podnijeti poslanici, poslaničke grupe i Vlada Srbije ili građani sa najmanje 30.000 potpisa.
(Blic)