"Codex Gigas", odnosno "Gigantski kodeks", poznat i kao "Đavolja Biblija", najveći je, najljepši i vjerovatno najčudniji rukopis, ne samo u Evropi već i na svijetu. Međutim, ono što je još nevjerovatnije u cijeloj priči oko ove knjige je to što ona ne pokazuje znakove starenja.

"Đavolja Biblija" je toliko velika i obimna da se tvrdi da je bilo potrebno 160 životinjskih koža da bi bila napisana i da su potrebna dva čovjeka bi uopšte mogla da se podigne. Dugačka je oko jednog metra.

Nastao iz pakta sa đavolom

Legenda kaže da je ovaj srednjevjekovni rukopis nastao iz pakta sa đavolom; jezik u njemu je latinski i napisan je početkom 13. vijeka i premda se ne zna pouzdano koje je njegovo geografsko poreklo, vjeruje se da je u pitanju sada uništeni češki benediktinski manastir u Podlažicu.

Priča kaže da ga je izradio jedan monah, a to su savremena ispitivanja i potvrdila; priča takođe kaže da je u pitanju bio monah koji je osuđen na smrt tako što je ziv zazidan, kao i da ga je napisao u toku samo jedne noći, uz pomoć đavola. Savremena ispitivanja međutim pokazuju da je radio na njemu u periodu od bezmalo tri decenije, vjerovatno iz pokajanja zbog nekog stvarnog ili umišljenog grijeha.

"Nacionalna geografija" tvrdi da bi bilo potrebno da jedna osoba radi pet godina, dan i noć, neprekidno, kako bi rekreirala rukom "Codex Gigas", ne računajući ilustracije. Ako se u sve to uračunaju i ilustracije i konačno dnevne obaveze koje svi monasi u manastiru imaju, dođe se do gorepomenute cifre od skoro tri decenije. Uprkos tome, djelo pokazuje znake nevjerovatne uniformnosti od početka do kraja, zbog čega je vjerovatna i nastala legenda o tome da je završeno u jednoj noći.

Donosila propast i bolest

Legenda takođe kaže da je Đavolja Biblija donosila propast i bolest svima koji su je posjedovali u toku istorije, ali se Nacionalna biblioteka u Stokholmu, u kojoj se nalazi nakon što su je Švedi ukrali iz Praga tokom Sedmogodišnjeg rata, izgleda čini imuna na ovu kletvu.

Knjiga je prepuna ilustracija đavola

U rukopisu se nalaze i mnogi drugi manji tekstovi koji se bave istjerivanjem đavolja, magičnim formulama, slikom Nebeskog Grada i ilustracijom Satane preko čitave strane, koja je ujedno i razlog zbog čega se cijelo djelo vidjelo u prošlosti kao đavolja rabota.

Inače, mnogo pažnje privlači i činjenica da stranica na kojoj se nalazi ilustracija đavola (kao i okolne stranice u manjoj mjeri) izgleda spaljeno, sagorjelo. Ovome se u prošlosti pridavao veliki značaj i uzimano je kao dokaz đavolje rabote, vjerovalo se da je sam đavo u njoj i da ju je on spalio, ali je objašnjenje mnogo logičnije. Naime, ova ilustracija je oduvijek privlačila najviše pažnje i najčešće je knjiga otvarana baš tu, zbog čega je jednostavno izbledjela od svijetla tokom dugog niza vijekova.

U Codex Gigasu se nalazi kompletna Vulgata, latinska Biblija, kao i pet drugih tekstova; počinje sa Starim Zavjetom a nastavlja se "Jevrejskim starinama", djelom Josifa Flavija, potom "Enciklopedijom etimologije" Isidora od Sevilje, pa zbirkom medicinskih djela Hipokrata, Teofila i drugih, konačno Novim Zavetom, i na kraju "Bohemijskom hronikom" Kozme od Praga.

Pogledajte video:

(Telegraf.rs)