Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju praznik posvećen Svetom prepodobnom Alimpiju Stolpniku. Veći dio svog života proveo je u postu i molitvi, a danas se slavi kao krsna slava i posvećeni su mu mnogi hramovi.

Sveti Alimpije Stolpnik je hrišćanski asketa koji je rođen je u Hadrijanopolju. Od malih nogu je bio predan Bogu. Služio je u crkvi, prvo kao ekonom, a poslije kao đakon.

Iako je bio voljen u narodu, Sveti Alimpije je bio željan usamljeničkog života. zbog toga se nastanio na grčkom groblju koje su ljudi izbjegavali jer se vjerovalo da se na njemu pojavljuju demoni.

Tu se nastanio na jednom stubu (stolpu), gdje je prema predanju proveo 53 godine, na vrućini i hladnoći, kiši i vjetru. Zbog toga je dobio nadimak stolpnik, a ljudi su mu se u početku smijali, da bi poslije počeli da vjeruju da ima iscjeliteljske moći i dolazili su kod njega po savjet i pomoć.

Pored stuba su podignuta dva manastira - muški i ženski, a Sveti Alimpije je napisao propise po kojima su se ponašali monasi i monahinje.

Poštovan je u katoličkoj i pravoslavnoj crkvi, a njegova glava se čuva u Kotlomuškom manastiru na Svetoj gori.

U našem narodu se da je ovaj svetitelj narod spasao od kuge i da je odbio mnoge druge bolesti. Zbog toga se danas treba otići u crkvu što ranije kako bi cijele godine bili zdravi.

Sveti Alimpije se smatra zaštitnikom stoke, pa se u narodu vjeruje da je danas nikako ne treba uprezati. Pored toga se izbjegava kravlje meso.

U istočnim krajevima Srbije se nikako na sto ne iznosi teletina, kako bi u kući vladao napredak, sloga i mir.