Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja praznik Sveta tri jerarha, koji se praznuje zajednički u slavu svetitelja Vasilija Velikog, Grigorija Bogoslova i Jovana Zlatoustog.

Praznik je nastao u 11. vijeku za vrijeme vizantijskog cara Aleksija Komnina, nakon što je rasprava o tome ko je od ova tri svetitelja najveći, koja je prijetila ozbiljnoj podjeli u narodu i Crkvi.

Spor je bio riješen u korist Crkve tako što su se ova tri svetitelja javila evhaitskom episkopu Jovanu rekavši mu: "Mi smo jedno u Boga, kao što vidiš, i ništa u nama nema protivrječno, niti ima među nama prvog ni drugog".

Svetitelji još posavjetovaše episkopa Jovana da im on napiše zajedničku službu i odredi jedan zajednički dan praznika.

Sveta tri Jerarha su kod Srba slave bogoslovskih fakulteta i akademija, osim beogradskog, koji slavi Svetog Savu, a u Grčkoj je ovo nacionalni i školski praznik.

Jednom je nastala rasprava u narodu oko toga, ko je od ove trojice najveći.

Jedni su uzdizali Vasilija zbog njegove čistote i hrabrosti, drugi su većim smatrali Grigorija zbog njegove nedostižne dubine i visine uma u bogoslovlju, dok su treći najviše poštovali Zlatoustog zbog njegove čudesne krasnorječivosti i jasnoće izlaganja vjere.

I tako, jedni se nazvaše vasilijani, drugi grigorijani, a treći jovaniti.

Međutim, ubrzo je riješen ovaj spor u korist crkve i na još veću slavu trojice svetitelja. Episkop evhaitski Jovan imao je jednu viziju u snu. Naime, najprije su mu se javili svaki od ova tri svetitelja, a potom sva trojica zajedno.

Tada su mu oni rekli – Mi smo jedno u Boga, kao što vidiš, i ništa nema u nama protivrječno, niti ima među nama prvog ni drugog.

Posavjetovali su svetitelji episkopa Jovana da im napiše jednu zajedničku službu i da im se odredi jedan zajednički dan praznika. Povodom ovoga divnog viđenja spor se riješio na taj način što se odredio 12. februar kao zajednički praznik za sva tri ova jerarha. Ovaj praznik grčki narod smatra ne samo crkvenim nego i svojim najvećim nacionalnim i školskim praznikom.

Takođe, ovi sveci štite i od hladnih i zlih vjetrova.

Po tome kakvi vjetrovi duvaju tog dana, prognozira se kakvo će vrijeme u toku čitave godine biti.

Ako duvaju vjetrovi slabijeg intenziteta, vrijeme će čitave godine biti blaže, i obrnuto.

Običaj je da se čobani u zapadnoj Srbiji i Republici Srpskoj okupljaju tog dana i sviraju u duvačke instrumente.

Prema narodnom vjerovanju, muzika, koja podsjeća na Jovana Zlatoustog u dom unosi radost, sreću i veselje i štiti od bolesti. Ovo vjerovanje preneseno na moderno vreme predlaže da se iz domova na ovaj dan obavezno mora čuti muzika.

Ovaj praznik je crveno sovo u kalendaru, te se svim vjernicima, po narodnom vjerovanju preporučuje da ne obavljaju teže fizičke poslove.

Danas je, kako običaji iz Istočne Srbije nalažu zabranjeno pranje veša, kao i kućni poslovi koji imaju veze sa vodom.